Seoba Hrvata: Lani van odselilo skoro 40.000 građana, a ovo je profil prosječnog gastarbajtera

Iako se zadnjih godina puno priča o povratku Hrvata iz zemalja u koje su otišli trbuhom za kruhom, podatci Državnog zavoda za statistiku o migracijama stanovništva govore kako smo daleko od preokreta negativnog trenda. Tako je lani je Lijepu našu napustilo 38.997 osoba, najveći dio njih otišao je u Njemačku, a kada se promatra dobna i spolna struktura posve je jasno kako su selili radi egzistencije. Naime, najviše je otišlo muškaraca u dobi od 20 do 39 godina.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je podatke o migracijama stanovništva Republike Hrvatske u 2024. godini. Uz usporedbu pokazatelja o vanjskom i unutarnjem kretanju stanovništva od 2015. do 2024. godine, te po županijama od 2020. do 2024.

Zaključci su porazni – i dalje se iz Hrvatske seli mahom trbuhom za kruhom. I to već tradicionalno u Njemačku. Dok je, zanimljivo, situacija s doseljavanjem doživjela preokret pa su stranci s dalekog istoka po broju doseljenja lani ‘prešišali’ čak i Bosance.

Vanjska migracija

U 2024. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselila 70.391 osoba, a u inozemstvo se odselilo 38.997 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 31.394. Dodatno ovaj saldo kaže kako je 2024. iz inozemstva se doselilo 18,9% hrvatskih državljana i 81,1% stranaca, a odselilo se 51,7% hrvatskih državljana i 48,3% stranaca.

Ističe se kako je u ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad. Uz napomenu kako ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.

Najviše Nepalaca

Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 14,2% doselilo ih se iz Nepala, a 11,3% iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (21,1%).

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (73,6%). U ukupnom broju osoba odseljenih u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (67,8%). Najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (48,6%).

U ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2024. najveći su udio imali Grad Zagreb (21,7%), Splitsko-dalmatinska županija (11,3%) i Istarska županija (10,0%). Prema ukupnom broju osoba odseljenih iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (20,1%), a slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (8,3%) i Zagrebačka županija (7,9%).

Unutarnja migracija

U 2024. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 71.575 osoba. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,6%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54 %.

Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2024., najviše osoba (40,8%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21,5% osoba.

Magneti – Zagreb i Split

Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2024. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Od ukupno 20 županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je šest županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1.903 osobe). Negativan saldo migracije među županijama imalo je 14 županija i Grad Zagreb, s tim da je najveći bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-523 osobe), Gradu Zagrebu (-440 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-357 osoba).

Ukupna migracija u 2024.

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2024. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imali su Grad Zagreb (7 010 osoba), Zagrebačka županija (4 814 osoba) i Istarska županija (4 783 osobe).

Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-374 osobe), Požeško-slavonska županija (-314 osoba) i Osječko-baranjska županija (-314 osoba).

Doznajte ovdje sve o povratu poreza na kupnju prve stambene nekretnine.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.