Završen naš plinovod od 80 milijuna eura: Hrvatska je sada veliki 'igrač' na europskoj energetskoj karti

Završeni su radovi na plinovodu Zabok - Lučko, jednom od važnih infrastrukturnih projekata za jačanje hrvatskog plinskog transportnog sustava. Projekt vrijedan 80 milijuna eura financiran je europskim sredstvima, a njegovim završetkom znatno je povećan kapacitet transporta plina prema Sloveniji - s dosadašnjih 260 na 876 milijuna kubičnih metara godišnje.

Riječ je o dionici dugoj 36 kilometara, izgrađenoj u sklopu šireg projekta prateće infrastrukture za LNG terminal na Krku. Novi plinovod omogućuje bolje korištenje povećanih kapaciteta terminala u Omišlju, jača sigurnost opskrbe te dodatno povezuje hrvatski plinski sustav s europskom energetskom mrežom.

Hrvatska postaje važan regionalni pravac za plin

Na svečanosti završetka radova premijer, Andrej Plenković, poručio je da je ovaj projekt dio šire strategije kojom Hrvatska učvršćuje energetsku sigurnost i preuzima važniju ulogu u opskrbi plinom susjednih zemalja.

Naglasio je da je izgradnja LNG terminala na Krku promijenila položaj Hrvatske na europskom tržištu plina, ali i da je za potpuno korištenje tih novih mogućnosti bilo potrebno proširiti nacionalni transportni sustav.

- Tim odlukama Hrvatska je postala relevantna u pogledu europskog plina. Da bismo u punini iskoristili tu novu mogućnost, bilo je potrebno proširiti naš transportni sustav za plin, postojeće cijevi učiniti većima i izgraditi neke potpuno nove, rekao je Plenković.

plinovod Zabok - Lučko | Foto: Facebook, Andrej Plenković

Veći kapaciteti prema Sloveniji, uskoro i prema Mađarskoj

Završetkom plinovoda Zabok - Lučko kapacitet transporta plina prema Sloveniji povećan je na 876 milijuna kubičnih metara godišnje. Nakon dovršetka preostalih dionica prema Sisku, planiranog do kraja godine, taj bi kapacitet trebao dosegnuti 1,5 milijardi kubičnih metara godišnje.

Ulaganja se nastavljaju i na pravcima prema Mađarskoj. Dovršetkom plinovoda Bosiljevo - Sisak i Sisak - Kozarac kapacitet transporta prema Mađarskoj trebao bi porasti na 3,5 milijarde kubičnih metara plina godišnje.

Time Hrvatska ne jača samo vlastitu sigurnost opskrbe, nego i položaj regionalnog transportnog čvorišta za Sloveniju, Mađarsku, a u budućnosti i Bosnu i Hercegovinu kroz projekt Južne interkonekcije.

plinovod Zabok - Lučko | Foto: Facebook, Andrej Plenković

Projekt financiran europskim sredstvima

Plinovod Zabok - Lučko izgrađen je u okviru projekta 'Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal', a financiran je bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Za šire energetske projekte PLINACRO-u je ukupno alocirano 530 milijuna eura iz Instrumenta REPowerEU. Ta se sredstva ulažu u proširenje plinovoda koji postaju ključni za sigurnost opskrbe, ali i za transport plina prema susjednim zemljama.

Plenković je istaknuo da je riječ o investicijskom ciklusu kojim Hrvatska jača energetsku otpornost te pridonosi strateškoj autonomiji Europske unije u području energetike.

LNG terminal promijenio energetsku poziciju Hrvatske

Premijer je podsjetio da je Vlada na početku prvog mandata donijela odluku o izgradnji LNG terminala na Krku. Terminal je u početku imao kapacitet od 2,9 milijardi kubičnih metara plina godišnje, a danas je taj kapacitet povećan na 6,1 milijardu.

S obzirom na to da hrvatska godišnja potrošnja plina iznosi oko 2,8 milijardi kubičnih metara, proširenje kapaciteta omogućuje Hrvatskoj da, osim vlastitih potreba, opskrbljuje i šire regionalno tržište.

- Strateška odluka o LNG terminalu u potpunosti je promijenila hrvatsku energetsku sigurnost kada je riječ o opskrbi plinom, poručio je Plenković.

Dodao je kako je Hrvatska prije toga, poput većine zemalja u okruženju, u znatnoj mjeri ovisila o ruskom plinu, dok joj LNG terminal i nova infrastruktura danas daju veću sigurnost, neovisnost i fleksibilnost.

plinovod Zabok - Lučko | Foto: Facebook, Andrej Plenković

Izgrađen visokotlačni plinovod dug 36 kilometara

Plinovod Zabok - Lučko izgrađen je kao podzemni visokotlačni sustav od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 700, predviđen za radni tlak od 75 bara. Trasa je duga 36 kilometara i gotovo se u cijelosti nalazi u koridoru postojećih magistralnih plinovoda Zabok - Zaprešić, Zaprešić - Podsused i Podsused - PČ Ivanja Reka.

Prolazi područjem Krapinsko-zagorske županije, odnosno gradova Zaboka i Oroslavja, zatim Zagrebačke županije, preko općina Jakovlje i Bistra te gradova Zaprešića i Svete Nedelje, kao i područjem Grada Zagreba.

U sklopu radova izgrađen je plinovod DN 700/75 bar, položen je optički komunikacijski sustav duž trase, a izvedeni su i zahvati na plinskim čvorovima, blokadnim i čistačkim stanicama. Radovi su obuhvatili plinski čvor Zabok, stanice Jakovlje, Ivanec i Rakitje te plinski čvor Lučko, gdje su rekonstruirani i dijelovi postojeće infrastrukture.