Znanstvenici na tragu građevinskog materijala koji sam diše, obnavlja se i mijenja boje

Budućnost graditeljstva neizvjesna je, iako prema dosadašnjim otkrićima znanstvenika možemo očekivati scenarije koji nam trenutno djeluju kao znanstvena fantastika. Na primjer, neki istraživački timovi na pragu su otkrića zgrada koje se same obnavljaju, a cilj im je naći formulu materijala koji su ‘samogradeći’. Takve građevine bile bi poput živih bića pa se očekuje da bi se mogle i bolje prilagoditi na prirodne uvjete. Budu li znanstvenici uspješni u svom naumu, kroz nekoliko godina ili za koje desetljeće, naši domovi mogli postati dio okoliša u kojem živimo.

Kao i ostali sektori, graditeljstvo je također podložno inovacijama. Ipak najveće promjene vrte se oko održivosti, a u tom smislu sve su više popularni materijali koji se mogu reciklirati ili pak oni koji ne troše puno resursa u proizvodnji.

Vjerovali ili ne, najnoviji korak u razvoju graditeljstva odnosi se ni manje ni više na osmišljavanje materijala koji se sami grade i obnavljaju! Evo dokle je sektor dosad došao.

Biodizajn u gradnji

Tim istraživača i studenata u Ujedinjenom Kraljevstvu na tragu je nečeg nevjerojatnog. Istražuju potencijale bio-dizajna za gradnju budućnosti, što uključuje zgrade koje bi se mogle brinuti same o sebi, a na koncu se i ‘samograditi’, javlja cnn.com.

Povezujući znanost, dizajn i tehnologiju, znanstvenici marljivo rade na realizaciji materijala koji se mogu uzgojiti, odnosno koji mogu rasti sami od sebe, poput biljke. Između ostalog, nadaju se da bi mogli razviti materijale koji će se sami bojati i obnavljati se, a prva dostignuća svog rada izlažu na London Design Biennale. Polaznici Bijenala mogu se uvjeriti da su u nastajanju materijali koji žive.

Ne, nije znanstvena fantastika

Ovo nije znanstvena fantastika, već postoje jasne implikacije da bi se materijali mogli koristiti na inovativne načine u bliskoj budućnosti. Potencijal biodizajna istražuju timovi s dva sveučilišta u Ujedinjenom Kraljevstvu.

– Biomaterijali su ‘uzgojeni’ više nego ekstrahirani, nude održiviju budućnost. Također, mijenjaju način na koji doživljavamo sebe kao ljude u vezi s prirodom, poručio je predavač i voditelj BiotA Lab-a na University College London, Richard Beckett.

Pojašnjava kako ovo područje u nastanku kombinira znanost, dizajn i tehnologiju, stvarajući nove procese i materijale, uz pomoć organizama poput živućih mikroba i micelija – vegetativnog dijela gljiva. Sfere u kojima bi se novi, živući materijali mogli koristiti su odjeća, obuća, tekstili i pakiranja, a najambiciozniji, ali navodno ne i nerealan plan su – ‘zgrade koje dišu’.

‘Zgrade koje dišu’

Građevinska industrija inače je među najvećim zagađivačima na svijetu, a kako navodi jedan od istraživača, Martyn Dade-Robertson, premalo se razmišlja o tome na koji način bi se u gradnji mogli iskoristiti resursi dostupni na gradilištu. Su-voditelj istraživačkog huba za biotehnologiju u izgrađenom okolišu (Hub for Biotechnology in the Built Environment)  smatra da se pristup gradnji mora promijeniti, a on i drugi istraživači već ozbiljno rade na novim projektima.

– Naše kuće trebale bi moći pratiti učestale klimatske promjene i prilagođavati se na promjene koje se događaju. Adaptabilni materijal značio bi da uslijed promjena ne biste morali mijenjati kompletno pročelje ili iznova graditi svoj dom, već biste već imali kuću koja se jednostavno prilagođava okolišu, poručila je mlada doktorandica pri HBBE, Aileen Hoenerloh.

Same će se bojati i obnavljati

Kako smo već spomenuli, najvrjednija dosadašnja otkrića istraživača trenutno su izložena na Londonskom Bijenalu. Izloženi su živi zidovi, koji bi zgrade mogli učiniti još jednim elementom okoliša koji živi i diše.

Dosad su osmišljeni bakterijski cement i drugi oblici prirodnog materijala, a radi se na razvoju više mogućnosti poput samo-bojenja ili prilagodljivosti na razinu vlage zraka, na koju bi materijali povoljno reagirali. Teži se naći i način da zgrade postanu samoobnovljive.

– Napravili smo vrstu zaštitnog sloja, koja, ako je izložena vlazi, prazan prostor ili pukotina samo se ispuni i premosti, i onda je sve ponovno zatvorena, rekla je Hoenerloh.

Dok kod nekih mogućnost da će zgrade imati takvu sposobnost plaše, drugima je to prirodan korak u graditeljstvu. Kako bilo, zgrade se u svakom slučaju još neko vrijeme neće graditi same, a dok se znanost bude trudila zgrade učiniti živim bićima, zasad se još promatra kako bi se inovativni materijali mogli koristiti postojećim objektima, prenosi cnn.com. Kako beton samo pogoršava utjecaj vrućine i što na sve kaže EU, pročitajte ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.