O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Most Beram | Foto: EOJN, Canva
Od početka proljeća ove godine u tijeku je sanacija velikog broja mostova, podvožnjaka i nadvožnjaka diljem zemlje. Među njima je i most Beram, smješten uz istoimeno pitoreskno istarsko naselje, na državnoj cesti DC48. Točnije, riječ je o mostu na dionici 001, na stacionaži 15+820 kilometara.
Most prenosi državnu cestu preko kanala za odvodnju, a njegova ukupna duljina iznosi 18 metara, dok je širina 9,13 metara. Ukupna površina mosta iznosi 164,34 četvorna metra. Zbog izrazito lošeg stanja konstrukcije, nužno je njegovo izvanredno održavanje, za što je u sustavu javne nabave raspisan natječaj za izvođača radova, procijenjene vrijednosti 400.000 eura. Inače, Beram je jedno od najstarijih kontinuirano naseljenih mjesta u Istri, a državna cesta DC48 prometno povezuje gradove Pazin i Poreč.
Rasponska konstrukcija mosta izvedena je kao monolitna u statičkom smislu, a sastoji se od uzdužnih i poprečnih greda, iznad kojih je izrađena monolitna armiranobetonska kolnička ploča. Uzdužne grede dimenzija su 52 × 36 centimetara, s međusobnim razmakom od 155 centimetara. Poprečna greda postavljena je iznad upornjaka te u središtu raspona, a njezina visina iznosi 52 centimetra. Konstrukcija se neposredno oslanja na armiranobetonski upornjak s paralelno spojenim krilima. Odbojna ograda postavljena je iznad krila upornjaka, dok na rasponskom dijelu nije ugrađena.
Na mostu je izveden asfaltni kolnik omeđen zemljanom bankinom koja završava na donjem rubu betonske ograde. Vijenci su sastavni monolitni dio ploče rasponskog sklopa. Kolnička površina asfaltirana je slojem ukupne debljine 17 centimetara, a prijelazne naprave nisu postavljene. Rubnjaci također nisu ugrađeni.
Kao pješačka površina koristi se zemljana bankina između kolnika i betonske ograde, čija širina na višoj i nižoj strani iznosi 55 centimetara. Pješačka ograda sastoji se od betonskih stupova povezanih gredom na vrhu, dok je ispuna između stupova izrađena od tankih čeličnih profila. Visina betonske ograde iznosi 73 centimetra. Odvodnja oborinske vode odvija se uzdužno uz zemljanu bankinu, a potom se voda odvodi niz pokose nasipa.

Most Beram | Foto: EOJN, Canva
Sanacija gornjeg ustroja započinje uklanjanjem postojećeg asfaltnog zastora mehaničkim putem – frezanjem, nakon čega se preostali slojevi uklanjaju dodatnim doštemavanjem pomoću visokotlačne pumpe i ručnog alata. Slijedi temeljito pranje svih dostupnih betonskih površina mlazom vode pod tlakom između tisuću i petsto te dvije tisuće bara radi otkrivanja eventualnih oštećenja. Potom se provodi hidrorazaranje degradiranog betona mlazom vode pod tlakom između dvije tisuće i dvije tisuće i petsto bara, nakon čega se površine dodatno ispiru radi uklanjanja produkata razaranja.
Pukotine šire od 0,25 milimetara injektiraju se epoksidnim smolama, a postojeća armatura se dopunjuje i zaštićuje antikorozivnim premazom. Na kolničku ploču nanosi se novi betonski nadsloj debljine deset centimetara, dok se na nižoj strani upornjaka (U1 i U2) ugrađuju procjednice. Izvodi se holker od epoksidnog morta, a cijela površina ponovno se pere i ispuhuje komprimiranim zrakom radi pripreme za ugradnju kvarcnog posipa.
Slijedi postavljanje jednostruke bitumenske hidroizolacije te izgradnja drenažnog kanala na nižoj strani objekta. Na kraju se ugrađuje novi asfaltni zastor, izvodi zarezivanje volumena iznad reški na upornjacima i postavlja bitumenska masa, nakon čega se iscrtava horizontalna prometna signalizacija.

Most Beram | Foto: EOJN, Canva
Sanacija revizionih staza i vijenaca započinje uklanjanjem postojećih betonskih ograda na višoj i nižoj strani objekta, uz pomoć visokotlačne vode i ručnog alata. Površine se detaljno peru mlazom vode pod tlakom od tisuću i petsto do dvije tisuće bara radi detekcije oštećenja, nakon čega se primjenjuje hidrorazaranje betona tlakom od dvije tisuće do dvije tisuće i petsto bara.
Nakon uklanjanja produkata razaranja, pukotine šire od 0,25 milimetara injektiraju se epoksidnim smolama, a armatura se dopunjuje i štiti antikorozivnim premazom. Revizione staze betoniraju se u debljini od osamnaest centimetara, nakon čega se ugrađuju nove pješačke i odbojne ograde prema radioničkom nacrtu, kao i završna zaštitna ograda. Cijeli sustav završava nanošenjem poliuretanskog, UV-stabilnog i trajnoelastičnog završnog premaza.
Na pristupnim rampama uklanja se zaštitni asfaltni sloj frezanjem u duljini od trideset metara s obje strane mosta, dok se nosivi sloj uklanja u duljini od petnaest metara. Zatim se ručno i strojno obavlja iskop materijala iza zidića upornjaka do dubine od približno jedan metar i petnaest centimetara, s privremenim deponiranjem materijala na gradilištu.
Stražnja strana prsnog zida pere se mlazom vode pod tlakom između tisuću i petsto te dvije tisuće bara, nakon čega se ugrađuje podložni beton klase C16/20, drenažna cijev promjera dvjesto milimetara i varene bitumenske trake, uz prethodno nanošenje epoksidnog primera. Hidroizolacija se dodatno štiti čepastom folijom, a zatim se postavlja mehaničko-nosivi sloj (u dva sloja), cementno-stabilizacijski sloj i završni asfaltni zastor. Na kraju se izvodi horizontalna prometna signalizacija.

Most Beram | Foto: EOJN, Canva
Podgled rasponske konstrukcije također se podvrgava detaljnoj sanaciji. Površina betona pere se pod mlazom vode pod tlakom od tisuću i petsto do dvije tisuće bara radi detekcije oštećenja, nakon čega se provodi hidrorazaranje u dubini od tri do osam centimetara, ovisno o stupnju degradacije. Slijedi dopuna i zaštita armature te injektiranje pukotina šire od 0,25 milimetara epoksidnim smolama. Na očišćene površine nanosi se reparaturni mort klase R4, a sve završava primjenom UV-stabilnog poliuretanskog trajnoelastičnog premaza.
Donji ustroj mosta – konkretno upornjaci, također se saniraju pranjem betonskih površina vodom pod tlakom od tisuću i petsto do dvije tisuće bara. Zatim se degradirani beton uklanja hidrorazaranjem pod tlakom od dvije tisuće do dvije tisuće i petsto bara. Oštećena armatura zamjenjuje se i zaštićuje antikorozivnim sredstvima, a pukotine šire od 0,25 milimetara injektiraju se pod tlakom. Na kraju se ugrađuje reparaturni mort klase R4 i nanosi završni sloj poliuretanskog premaza, UV-stabilnog i otpornog na vanjske utjecaje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Kreće val uređenja plaža na jugu Hrvatske: Ronioci će pod morem imati pune ruke posla
Plaže treba redovito održavati. Novi val radova kojima će se povećati kvaliteta kupališta pred novu turističku sezonu planira se i u Dubrovniku.
10:21 15 h 25.04.2026
Jedna nadbiskupija u Slavoniji ostala je bez 13.000 hektara zemlje, šuma i zgrada. Vlada RH upravo je donijela odluku o zamjenskim kvadratima.
10:19 15 h 25.04.2026
Radi poboljšanja kvalitete prometa, državna cesta DC76 treba alternativu. Nakon odbijanja žalbe koju je podnio ZG-Projekt kreće projektiranje 20 km.
10:18 15 h 25.04.2026
Svugdje u Hrvatskoj fali stanova za mlade: U ovoj županiji traže se i zbog brakova i zbog razvoda
U jednoj županiji u Hrvatskoj stanovi se traže i zbog razvoda i zbog brakova. Koliko jeftinih kvadrata treba za mlade obitelji pokazat će studija.
10:18 15 h 25.04.2026
Povratak građevinskog diva: Tehnika dobila ogroman posao blizu Zagreba, gradit će nove bazene
Novo kupalište u Sisku gradit će se na lokaciji koja je nekima kontroverzna. Milijunsko gradilište bilo bi između starog lječilišta i poznatog jezera.
15:15 1 d 24.04.2026
Novi pothodnik zamijenio bi opasni prelazak preko pruge. Na kobnom prijelazu prije nešto više od godinu dana tragično je stradao 14-godišnjak.
15:10 1 d 24.04.2026
Hrvatska dobiva još jednu obilaznicu: Na trasi će biti 3 rotora i 2 kilometarska vijadukta
U kombinaciji s postojećim i planiranim prometnicama, uključujući autocestu A3, obilaznica će omogućiti učinkovitije povezivanje regionalnih pravaca.
12:40 1 d 24.04.2026