O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

stroj Liebherr LBX 600 | Jan De Nul
Kada pomislimo na zemlje u kojima se intenzivno gradi, Belgija vjerojatno nije prva koja nam pada na pamet. No upravo se ondje konstruira jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u tom dijelu Europe – tunel i obilaznica u sklopu projekta Oosterweel, koji je ovih dana zabilježio vrlo zanimljiv trenutak napretka. Prošlog je tjedna predstavljen tehnološki pionir – prvi potpuno električni bager za izgradnju zidova od mulja. Riječ je o stroju koji označava značajan iskorak prema održivoj i zelenoj gradnji – modelu Liebherr LBX 600 Unplugged, opremljenom naprednom električnom pogonskom tehnologijom.
Stroj je dio flote tvrtke Jan De Nul Group, renomirane belgijske kompanije specijalizirane za pomorsku gradnju, offshore projekte, građevinu i ekološko inženjerstvo. Osnovana 1938. godine, danas djeluje globalno – s projektima u Europi, na Bliskom istoku, u Aziji i Latinskoj Americi. Zanimljivo, sjedišta kompanije nalaze se u belgijskom Aalstu i luksemburškom Capellenu.
Liebherr LBX 600 Unplugged opremljen je baterijom kapaciteta 588 kWh – što odgovara energiji koju nose otprilike sedam električnih osobnih automobila. S jednim punjenjem stroj može raditi neprekidno oko četiri sata, dok se potpuno punjenje baterije odvija za manje od pet sati. Najveća prednost? Bager može nastaviti s radom i dok je priključen na električnu mrežu, što omogućuje neprekinut tijek izvođenja radova.
Osim tehničkih performansi, značajni su i ekološki učinci. Električna verzija stroja godišnje eliminira emisije od 86.700 kilograma CO₂ i 105,56 kilograma dušikovih oksida, što je izniman doprinos smanjenju onečišćenja zraka na gradilištima.
LBX 600 trenutačno se koristi na gradilištu tunela ispod kanala u luci Antwerpen. Ondje stroj kopa tzv. zidove od mulja – rovove duboke do 20 metara, koji se stabiliziraju bentonitnom suspenzijom (gnojnicom). Nakon postavljanja armature, rov se ispunjava betonom, a potporna tekućina se prikuplja i ponovno koristi. Ova metoda omogućuje izgradnju snažnih, vodonepropusnih zidova, ključnih za sigurnost tunelskih cijevi ispod razine mora.
Dok se osam gotovih segmenata tunela priprema za transport iz Zeebruggea, radovi u samom Antwerpenu ulaze u završnu fazu. Prema planu, do kraja 2025. godine trebala bi biti potopljena posljednja sekcija tunela, a prvi automobili očekuju se u prometu 2030. godine. Za razliku od automobilskog dijela, biciklistički tunel bit će dovršen ranije – već 2028., čime se dodatno potiče održiva mobilnost u urbanom prostoru.
Kružna cesta u Antwerpenu, poznata kao R1, jedna je od najvažnijih prometnih arterija u Belgiji – ali i jedna od najzagušenijih. Svakodnevno njome prođe više od 300.000 vozila, a prometni čepovi i onečišćenje zraka predstavljaju ozbiljan izazov za grad i njegove stanovnike. No situacija bi se uskoro mogla promijeniti zahvaljujući ambicioznom infrastrukturnom projektu Oosterweel Link.
Projekt je zamišljen kao veliko prometno rasterećenje za Antwerpen i uključuje izgradnju niza podzemnih tunela – uključujući tunel ispod rijeke Schelde, novo prometno čvorište Oosterweel te tunele ispod kanala koji zatvaraju prometnu petlju oko grada. Završetkom tih radova, R1 će napokon postati potpuno funkcionalna i protočna obilaznica, a velik dio prometa izmjestit će se pod zemlju.
Projekt Oosterweel ne donosi samo infrastrukturno rasterećenje, već i jasnu poruku: budućnost gradnje je električna, tiha i ekološki prihvatljiva. Ugradnjom najnovijih tehnologija i prelaskom na strojeve s nultom emisijom, Belgija postavlja primjer europskim metropolama suočenima s istim izazovima urbanog prometa i klimatskih promjena. Zanima vas kako funkcioniraju ‘krtice’ koje buše velike tunele? Više o tome pročitajte ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Kreće val uređenja plaža na jugu Hrvatske: Ronioci će pod morem imati pune ruke posla
Plaže treba redovito održavati. Novi val radova kojima će se povećati kvaliteta kupališta pred novu turističku sezonu planira se i u Dubrovniku.
10:21 16 h 25.04.2026
Jedna nadbiskupija u Slavoniji ostala je bez 13.000 hektara zemlje, šuma i zgrada. Vlada RH upravo je donijela odluku o zamjenskim kvadratima.
10:19 16 h 25.04.2026
Radi poboljšanja kvalitete prometa, državna cesta DC76 treba alternativu. Nakon odbijanja žalbe koju je podnio ZG-Projekt kreće projektiranje 20 km.
10:18 16 h 25.04.2026
Svugdje u Hrvatskoj fali stanova za mlade: U ovoj županiji traže se i zbog brakova i zbog razvoda
U jednoj županiji u Hrvatskoj stanovi se traže i zbog razvoda i zbog brakova. Koliko jeftinih kvadrata treba za mlade obitelji pokazat će studija.
10:18 16 h 25.04.2026
Povratak građevinskog diva: Tehnika dobila ogroman posao blizu Zagreba, gradit će nove bazene
Novo kupalište u Sisku gradit će se na lokaciji koja je nekima kontroverzna. Milijunsko gradilište bilo bi između starog lječilišta i poznatog jezera.
15:15 1 d 24.04.2026
Novi pothodnik zamijenio bi opasni prelazak preko pruge. Na kobnom prijelazu prije nešto više od godinu dana tragično je stradao 14-godišnjak.
15:10 1 d 24.04.2026
Hrvatska dobiva još jednu obilaznicu: Na trasi će biti 3 rotora i 2 kilometarska vijadukta
U kombinaciji s postojećim i planiranim prometnicama, uključujući autocestu A3, obilaznica će omogućiti učinkovitije povezivanje regionalnih pravaca.
12:40 1 d 24.04.2026