HUP: Građevinskim tvrtkama najveća je prijetnja nelojalna konkurencija iz trećih zemalja

Nedavno je Europski sud nastavno na uvođenje Uredbe o stranim subvencijama presudio da se gospodarski subjekti koji s EU nemaju sporazum s područja javne nabave, ne mogu pozivati na odredbe direktive koja je relevantna u tom području. U skladu s presudom, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorila je kako nelojalna konkurencija iz trećih zemalja predstavlja najveću prijetnju tvrtkama u Hrvatskoj. Smatraju da domaće tvrtke gube posao na domaćem tržištu zbog kratkoročne manipulacije niskim cijenama izvođenja radova.

U skladu s presudom Europskog suda, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) unatoč povoljnoj investicijskoj klimi i pozitivnim trendovima u svom tjednom analitičkom biltenu presudila je kako građevinskim tvrtkama u Hrvatskoj najveću prijetnju predstavlja nelojalna konkurencija iz trećih zemalja. Ovo upozorenje stiže nakon presude Europskog suda da gospodarski subjekti koji s Europskom unijom nisu sklopile sporazum primjenjuju nacionalne odredbe kojima se prenose pravila sadržana u Direktivi o javnoj nabavi.

Izrazito velike subvencije

Unatoč općenito pozitivnim trendovima u sektoru, HUP je upozorio kako tvrtkama u Hrvatskoj najveću prijetnju predstavlja nelojalna konkurencija iz trećih zemalja. Iz HUP-a su posebno istaknuli građevinske tvrtke iz Kine i Turske, pojašnjavajući kako ih te zemlje potiču izrazito visokim subvencijama. Dok, smatraju, domaće tvrtke gube posao na domaćem tržištu zbog kratkoročne manipulacije niskim cijenama izvođenja radova, prenio je index.hr.

Ovo upozorenje u skladu je s nedavnom presudom Europskog suda o kojoj smo pisali, a koja se nadovezala na Uredbu u stranim subvencijama, na snazi od 2022. godine. I Uredba i presuda tiču se stava da je tržišno natjecanje u EU bilo narušeno zbog pojave kompanija trećih zemalja.

– Ako između Europske unije i treće zemlje nije sklopljen međunarodni sporazum u području javne nabave, gospodarski subjekti iz te treće zemlje ne mogu se pozivati na odredbe direktive koja je relevantna u tom području kako bi nastojali sudjelovati u postupku javne nabave u Uniji na ravnopravnoj osnovi u odnosu na ponuditelje iz država članica ili trećih zemalja koje obvezuje takav sporazum, stajalo je u priopćenju Europskog suda.

Sve u sporazumima

Kako je objašnjeno u priopćenju Europskog suda, sporazumima koji vrijede na području Europske unije jamči se ravnopravan i recipročan pristup gospodarskih subjekata javnoj nabavi. Iz tog razloga, naručitelji iz država članica ne smiju najpovoljnije postupati s gospodarskim subjektima iz trećih zemalja, a koje su potpisnice takvog sporazuma u odnosu na gospodarske subjekte iz Unije. Gospodarski pak subjekti iz trećih zemalja mogu se povezivati na odredbe te direktive.

Naposljetku, Sud smatra da je pitanje pristupa gospodarskih subjekata iz trećih zemalja postupcima javne nabave u državama članicama obuhvaćeno područjem u kojem Unija ima isključivu nadležnost. Stoga, kad je riječ o tom pristupu, države članice nisu ovlaštene donositi ili usvajati pravno obvezujuće akte opće primjene, čak ni u slučaju kad Unija nije usvojila primjenjive akte u tom području. Sud u tom pogledu presuđuje da nacionalna tijela ne mogu zahtijevati od naručitelja da na gospodarske subjekte iz trećih zemalja koje nisu sklopile međunarodni sporazum s Unijom primjenjuju nacionalne odredbe kojima se prenose pravila sadržana u Direktivi o javnoj nabavi.

Europska unija ove godine odredila je da će do 2029. godine sve nove zgrade morati imati krovne panele, više pročitajte ovdje.