Geotehnički radovi su poput 'police osiguranja': Važni, a često zanemareni

Geotehnički radovi su poput police osiguranja. Ne morate je kupiti, ali je poželjno. Možda se ništa neće dogoditi, ali uvijek postoji ‘ali’. Riječ je o radovima koji su oku nevidljivi, ali izuzetno važni, ponekad i ključni. Čine samo 0,5 do 1 posto ukupnog projekta i investicije, a na gradilištima se često zanemaruju. Kako bi nam sve to što bolje dočarao i pojasnio, u goste u bauštela.hr podcast došao je izvanredni profesor na FGAG-u u Splitu i predsjednik Hrvatskog geotehničkog društva, Goran Vlastelica.

Kad prolazimo pored novih zgrada, prometnica i mostova, naš pogled često zaluta prema fasadama i arhitekturi. Rijetko tko razmišlja o onome što je skriveno ispod – tlu, stijeni i podzemnim vodama. No upravo ta ‘podloga’ odlučuje hoće li objekt biti stabilan i dugotrajan. Geotehnika, odnosno preciznije geotehnički istražni radovi i geotehničko projektiranje, predstavlja sustav ispitivanja i analiza koji prethodi svakoj ozbiljnoj gradnji.

O važnosti ovih istraživanja, ali i problemima u praksi, u novom bauštela.hr podcastu govorio je izvanredni profesor i šef Katedre za geotehniku na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, Goran Vlastelica, koji je ujedno i član Hrvatskog geotehničkog društva. Otvorio je nove horizonte, ali i pokazao broj pitanja o temi koja je, nažalost, još uvijek nedovoljno zastupljena u građevinskom i arhitektonskom svijetu.

Što je geotehnika?

Kako kaže Vlastelica, geotehnika je grana građevinarstva koja povezuje geologiju, inženjersku geologiju i istraživanje tla – najbliže površini Zemlje. Riječ je o kombinaciji dviju disciplina, građevinarstva i geologije, koja se dijeli na mehaniku stijena i mehaniku tla. Problemi se rijetko javljaju isključivo u tlu ili stijeni; gotovo uvijek su kombinirani. Upravo ta kompleksnost čini disciplinu izazovnom i zahtijeva suradnju više stručnjaka.

U podcastu smo ga upitali kako bi pojasnio geotehniku jednom petogodišnjaku. Odgovor je bio jednostavan, ali slikovit.

– Djeca se vole igrati na plaži i graditi kule u pijesku. Zamisli da naše zgrade i prometnice predstavljaju te kule. Pitanje je kako ih izgraditi na sigurnom tlu, koji pijesak ili šljunak koristiti. Na taj način, čak i malo dijete može razumjeti osnovnu logiku geotehničkih istraživanja, zanimljivo je ‘poentirao’ Vlastelica.

Geotehnika kao polica osiguranja

Profesor Vlastelica geotehniku uspoređuje s policom osiguranja. Ili, kako je rekao Karl von Terzaghi, otac mehanike tla – ‘poslušaj tlo prije nego što gradiš’.

– Ako tlo ne poslušamo, možda ćemo ponekad uspjeti graditi, ali rizik ostaje. Istraživanje tla i projektiranje odgovarajućih rješenja obično košta tek 0,1 do 0,5 posto ukupne investicije, ali bez toga cijeli projekt može biti ugrožen, rekao je profesor.

Nedavni primjeri, poput urušavanja potpornog zida u Podgori, pokazuju koliko je to važno. To je pravi pokazatelj zašto su geotehnički istražni radovi kao ‘polica osiguranja’.

– Incident s urušavanjem građevne jame i zida nije privukao veliku medijsku pažnju, ali pokazuje posljedice nedovoljno izvedenih geotehničkih radova. Projektanti i izvođači nisu adekvatno osigurali teren, a kombinacija pogrešno izvedenog potpornog zida i građevne jame dovela je do nesreće. Takvi problemi se često mogu izbjeći pravilnim geotehničkim istraživanjima i projektiranjem, pojasnio je sugovornik.

Tragični splitski slučaj

Iako rijetko dolazi do smrtnih slučajeva, jedan od najupečatljivijih primjera dogodio se 4. siječnja 1988. u Splitu. Tog sivog, kišovitog dana, sedam metara visok i 24,5 metara dug betonski zid, težak preko 350 tona, pao je na nogostup i cestu, usmrtivši troje ljudi.

– Na prvi pogled zid se činio stabilnim, ali ispod površine temelj i dodatni elementi nisu bili adekvatni. Danas na toj lokaciji stoji natkriveni nogostup koji više ne služi svojoj svrsi, svojevrsni spomenik toj tragediji. Ovaj primjer pokazuje kako i manji previdi u geotehničkim istraživanjima mogu imati katastrofalne posljedice, rekao je Vlastelica.

Profesor napominje da potporni zid, iako izgleda jednostavno, skriva složen sustav temelja i dodatnih elemenata koji ga osiguravaju. Loša izvedba može dovesti do pomaka i pukotina, što su problemi slični onima u Podgori, kombinacija nedovoljno osigurane građevne jame i potdimenzioniranog zida kroz dvadeset godina može dovesti do ozbiljnih nesreća.

Razlika između manjih i većih projekata

Nadalje, upitali smo ga i koja je razlika između manjih i većih projekata. Kako kaže, očituje se u obujmu, veličini i značaju. Kod tipičnih stambenih objekata, istražni radovi i geotehničke studije obuhvaćaju određeni period i opseg djelovanja. Kod infrastrukturnih objekata, koji trebaju stajati stotinama godina, istražni radovi imaju mnogo veći značaj.

– Istražni radovi obično čine tek oko 1 posto ukupne vrijednosti projekta, ali njihova veličina i kompleksnost može biti usporediva s izgradnjom cijele stambene zgrade. Posebno kod tunelogradnje, pronalazak rješenja za tunel dug 50 ili 60 kilometara nije jednostavan. Često se rješenja moraju prilagođavati tijekom izgradnje kako bi se provjerilo jesu li pretpostavke iz projektne dokumentacije točne i je li potrebno izvršiti korekcije, ispričao je Vlastelica.

Split i metro linija ispod poluotoka

Za kraj smo ostavili i jedno vrlo zanimljivo pitanje, a to je ono o metrou u Splitu. Iako se danas najviše priča o izgradnji metroa u Zagrebu, Split je već imao svoj oblik podzemne željeznice. Odnosno, splitska željeznica dijelom je ukopana kroz poluotok.

– Nekada je prolazila površinom, a 1970-ih izvedena je metodom cut and cover, usječena u stijenu i prekrivena pločom. Po toj ploči danas prolaze gradske šetnice i prometnice. Bila je to inicijativa koja je služila kao koncept metro linije, iako bez podzemnih stanica, pojasnio je Vlastelica.

U starim regulacijskim planovima predviđena je kružna linija kroz cijeli poluotok, s dijelom slobodnih rezerviranih koridora, od kojih su mnogi već izgrađeni. Ako bi se nastavila ista ideja, moguće je usjeći ispod ceste i pokriti pločom ili izvesti tunel većom dubinom. Geotehnički gledano, takve izvedbe su realne i moguće, ali njihovu isplativost i sigurnost potrebno je detaljno procijeniti na terenu.

Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta.