Oštećenja su prevelika, a trošak neisplativ: Poljud treba rušiti, stručnjak objasnio 'zamor materijala'

Od velebne izgradnje krajem 1970-ih godina, preko narednih desetljeća korištenja, pa do zasad propalog plana sanacije Poljudske ljepotice, u zadnje vrijeme došlo je i do razmatranja rušenja ovog kultnog stadiona. Nakon što je poništen postupak sanacije, i poslije kritika i žalbe na dokumentaciju za taj posao, struka još jednom sagledava najpoznatiji stadion uz more oblika školjke. Iako je svojevremeno bio prava arhitektonska vizija, dosadašnji pregledi ukazuju na zabrinjavajuće stanje konstrukcije pa se najveći profesionalci u ovom polju pitaju – ima li smisla zadržati ga?

Prije već skoro dvije godine, i za vrijeme mandata prošlog gradonačelnika Splita, Ivice Puljka, na našem portalu objavili smo detalje iz opsežnog Elaborata ocjene postojećeg stanja za obnovu nogometnog stadiona Poljud. U to vrijeme, pripremao se postupak za temeljitu obnovu stadiona koji je, između ostaloga, i arhitektonski dragulj, a procjene su govorile da bi taj posao mogao koštati prvo između 30 i 40, a kasnije oko 20 milijuna eura.

Dokumentacija koju smo pročešljali ukazivala je na u najmanju ruku zabrinjavajuće stanje konstrukcije pa smo u opisima tako pročitali i da krovnu konstrukciju izjeda korozija, ali i da bi jači vjetar ploče od lexana u svakom trenu mogao razbacati po Splitu.

Bilo je tu i drugih zabrinjavajućih informacija. Sve je ukazivalo na to da bi, dođe li do obuhvatne sanacije, ona mogla biti iscrpna i dugotrajna. Stoga ne čudi što se danas struka ipak premišlja oko toga treba li najpoznatiji stadion-školjku na Jadranu uopće obnavljati.

Nakon propalog natječaja, puno pitanja

Nakon što smo prije malo manje od dvije godine pisali o svim problemima koje treba riješiti namjerava li se splitski Poljud obnoviti ‘kako treba’, na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, sada je predstavljena stručna analiza stanja tog stadiona. Ponovno su potvrđena značajna oštećenja nastala nakon više desetljeća korištenja, no i zbog utjecaja atmosferilija. Sve zajedno potaknulo je nešto ozbiljniju raspravu o budućnosti stadiona.

Znamo da je prethodno, nastavno na objavu Elaborata, u javnoj nabavi čak najavljen postupak vezan za sanaciju koji je, doduše, na kraju neslavno propao. Podsjećamo da je postupak kojim se tražio izvođač sanacije Poljuda pušten u nabavu krajem siječnja 2025. godine, a i grad je u tu svrhu dobio financijsku ‘injekciju’ od 600 tisuća eura.

No, samo nekoliko dana kasnije stigla je žalba na natječaju dokumentaciju, a i nakon novog roka za zaprimanje ponuda za posao procijenjen na 20 milijuna eura, ali ugovor na kraju nije sklopljen. U javnoj nabavi objavljena je i žalba tvrtke Spegra, na natječajnu dokumentaciju, prema kojoj je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) poništila sporni dokument, pa Gradu Splitu žalitelju odredila isplatu troškova žalbenog postupka u iznosu od 67.610 eura. Skoro godinu dana nakon tog neuspjeha, ozbiljni stručnjaci čak propitkuju treba li ovaj stadion uopće sanirati.

Dogodio se ‘zamor konstrukcije’

Naime, analiza koju je predstavio profesor emeritus Ante Mihanović vezano za sanaciju Poljuda pokazala je da je kultna nogometna građevina u stanju trajne sanacije te da je njena rekonstrukcija gotovo pa i nemoguća, prenosi 24sata.hr. Tijekom stručnog predavanja pod nazivom ‘Zamor čeličnih i armiranobetonskih konstrukcija polustoljetnim vjetrom’, profesor Mihanović je jednim od glavnih uzroka oštećenja naveo zamor materijala, proces u kojem dugotrajno cikličko djelovanje vjetra, posebice udara bure, utječe na čvrstoću čeličnih i armiranobetonskih dijelova.

Naveo je da je taj fenomen, koji nije bio u primarnom fokusu prilikom originalnog projektiranja, s vremenom doveo do oštećenja na pojedinim elementima čelične konstrukcije. Prema analizi, objekt zahtijeva kontinuiranu sanaciju, dok bi sveobuhvatna obnova u postojećim gabaritima predstavljala značajan tehnički i financijski izazov. Pitanje je koliko bi se za to vrijeme mogao koristiti za utakmice, zaključio je.

Već je Elaborat otkrio brojne probleme

Inače, detaljno stanje stadiona kakvim ga prikazuje Elaborat postojećeg stanja, opisali smo još u srpnju 2025. godine, nakon što smo iščitali taj važan dokument. On je pokazao da je stanje Gradskog stadiona Stadion Poljud procijenjeno je kroz stručne preglede iz 2018. i 2023. te je kroz Elaborat ocjene postojećeg stanja predstavljen 2024., a Elaborat je trebao poslužiti kao temelj za planiranu sanaciju. Upravo se u tom dokumentu navodi niz ozbiljnih konstrukcijskih i funkcionalnih problema, pri čemu se posebno ističu korozija, dotrajalost krova i nedostatna potresna otpornost.

Najveći problem su čelična krovna konstrukcija MERO sustava i lexan pokrov. Elaborat iz 2018. i novija analiza potvrđuju da je pokrov već tada bio vidno oštećen, s dotrajalim gumenim brtvama i snažno korodiranim čeličnim trakama. Zaključeno je da je pokrov dotrajao te da postoji opasnost od otkidanja dijelova ili čitavih elemenata lexan ploča pri jačem vjetru.

Dokumentacija također navodi uznapredovalu koroziju na podkonstrukciji, vijčanim spojevima, MERO kuglama i priključcima štapova, uz lokalna oštećenja i nestanak zaštitnih premaza. Analiza pokazuje i da oko 25 posto štapova krovne konstrukcije ne zadovoljava nosivost (1.438 s prekoračenom vlačnom i 139 s tlačnom nosivošću), što izravno upućuje na potrebu zamjene ili ojačanja elemenata.

Problemi su utvrđeni i na armiranobetonskoj konstrukciji: pukotine, degradacija betona, korozija armature, procurivanje vode, deformacije uzdužne nosive konstrukcije te neadekvatne sanacije poput zapunjavanja pukotina kitom i PUR pjenom. Elaborat navodi i izvorne nedostatke, poput nedovoljno riješenog sustava odvodnje, nepovezanosti Z nosača gledališta i glavnih nosivih okvira te nedovoljnog zaštitnog sloja betona.

Poljud nije siguran ni za potrese

Dodatno, prema elaboratu, stadion ne udovoljava u potpunosti današnjim standardima potresne otpornosti: postojeća konstrukcija ima nosivost od oko 60 posto, osjetljiva je u poprečnom smjeru i zahtijeva pojačanje na Razinu III obnove. Iako glavni nosivi elementi nisu jako oštećeni, uočena je plastifikacija kritičnih presjeka i povećane unutarnje sile pri potresnom djelovanju. Zaključno se naglašava da su brojna oštećenja posljedica dugogodišnjeg neadekvatnog održavanja i neprovedenih sanacijskih projekata, što je dovelo do progresivnog pogoršanja stanja konstrukcije.

Stadion Poljud izgrađen je za VIII. Mediteranske igre u Splitu i otvoren 12. rujna 1979. godine. Glavni projektant bio je arhitekt Boris Magaš, a konstrukciju je projektirao Boženko Jelić. Objekt je oblikovan poput rastvorene školjke, s djelomično natkrivenim gledalištem i lučnom čeličnom krovnom konstrukcijom raspona 206 metara.

Izvorno je imao kapacitet oko 50.000 gledatelja, s kombinacijom sjedećih i stajaćih mjesta te opsežnim pratećim sadržajima ispod tribina. Tijekom godina stajaća mjesta pretvorena su u sjedeća, čime je kapacitet smanjen na oko 35.000 mjesta, uz prenamjene unutarnjih prostora i postavljanje dodatnih sadržaja, a detaljniji opis svih problema konstrukcije pronađite ovdje.