Legendarna 'Zagorska pruga' slavi 140. rođendan: Za poklon će dobiti modernizaciju tračnica i 14 mostova

Kultna Zagorska pruga, koja povezuje Varaždin i Zagreb, ove godine slavi 140 godina postojanja. Tim povodom HŽ Infrastruktura organizira prigodnu izložbu, no mnogo važnija vijest odnosi se na planiranu veliku obnovu pruge. Već je raspisan natječaj za izradu studije izvodljivosti koja će obuhvatiti modernizaciju i elektrifikaciju dijela pruge, odnosno dionice Zabok – Varaždin.

Legendarna Zagorska pruga, koja povezuje Varaždin i Zagreb, ove godine slavi svoj 140. rođendan. HŽ Infrastruktura tim se povodom pohvalila na svojim službenim stranicama, a bit će otvorena i izložba u čast obljetnice. Ipak, iza same izložbe krije se važnija priča – Zagorska pruga uskoro bi trebala krenuti u veliku obnovu, što bi bio savršen poklon za ovu jubilejnu godinu. Da su planovi ozbiljni, potvrdio je i državni tajnik Žarko Tušek tijekom gostovanja u emisiji eTV-a.

Pozadina priče

Prije nekoliko dana održana je sjednica Savjeta za Sjever, na kojoj je sudjelovalo pet župana. Tijekom sjednice, župani i drugi dionici lokalne vlasti po prvi put su detaljnije upoznati s planom modernizacije Zagorske pruge. Uoči sastanka, Tušek se sastao i s varaždinskim županom Anđelkom Stričakom kako bi razgovarali o ključnim infrastrukturnim projektima.

– Najvažniji od njih je, i to je novost, obnova Zagorske pruge, na kojoj radovi već napreduju na dionici od Zaboka prema Varaždinu. Projekt će se financirati iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku, a o obnovi se već dugo govori u javnosti. Zagorska pruga ima poseban značaj jer je obilježila povezivanje Varaždina i Zagreba te svih lokacija na toj relaciji. Ovo je prvi projekt u regiji koji će se financirati iz ovog fonda, ključnog financijskog instrumenta u području prometa, naglasio je Tušek u spomenutoj emisiji.

Projekt i studija izvodljivosti

Nastavno na to, HŽ Infrastruktura je prije nekoliko mjeseci raspisala natječaj za izradu studije izvodljivosti modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge R201 na dionici Zabok – Varaždin, dugoj 64 kilometra, s procijenjenom vrijednošću od 510.000 eura. Riječ je o važnoj dionici ukupne trase Zagorske pruge.

Temelj izrade studije je hitna potreba za obnovom i modernizacijom dotrajale infrastrukture koja prolazi kontinentalnim dijelom Hrvatske između Zaboka i Varaždina. Studija će analizirati potrebe i mogućnosti modernizacije i elektrifikacije pruge, usporediti prihvatljive varijante ulaganja i poslužiti kao osnova za daljnju razradu projekta te planiranje potencijalnog sufinanciranja.

Posebna pažnja posvetit će se opravdanosti modernizacije s aspekta očekivanog rasta putničkog i teretnog prometa. Varijantna rješenja uključuju povećanje građevinske brzine do 100 km/h, korekciju geometrije trase, uređenje službenih mjesta, zamjenu dotrajale infrastrukture te elektrifikaciju pruge. Razmatrat će se i modernizacija sustava upravljanja prometom te primjena tehničkih standarda transeuropske željezničke mreže. Konačni cilj studije je prijedlog optimalnog rješenja za nastavak projektiranja i financiranja modernizacije.

Geometrija pruge i brzine

Pruga R201 klasificirana je kao pruga za regionalni promet. Prolazi kroz Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku i Međimursku županiju te povezuje Hrvatsko zagorje sa Zagrebom. Promet na pruzi je mješovit, s domaćim putničkim i međunarodnim vlakovima.

Dionica Budinšćina – Turčin tehnički omogućuje brzine do 120 km/h, no zbog brojnih zavoja malih radijusa najveća dopuštena brzina na pojedinim dijelovima iznosi tek 45 km/h. Zaustavni put na cijeloj pruzi iznosi 700 metara. Brzine se dodatno smanjuju zbog skretnica, loše preglednosti prijelaza, nestabilne geometrije i klizišta.

Gornji i donji ustroj pruge

Donji ustroj pruge izveden je na nasipima, usjecima i zasjecima, a stanje je ocijenjeno problematičnim. Nasipi su uski, često bez bankina, a na više mjesta zabilježeni su osipanja, klizišta i povremene poplave. Odvodnja je neadekvatna, osobito u usjecima i kolodvorima, gdje drenažni sustavi nedostaju ili ne funkcioniraju.

Gornji ustroj čini pretežno neprekinuto zavareni kolosijek, s izuzetkom zavoja malih radijusa između Budinšćine i Turčina. Na ovoj dionici dominiraju rabljene tračnice tipa 49E1 i bukovi pragovi, a brzine su zbog dotrajalosti kolosijeka i sigurnosnih razloga dodatno snižene.

Mostovi i prijelazi

Na pruzi se nalazi 14 manjih mostova i jedan pothodnik, među kojima se ističu most preko Bednje te most i podvožnjak preko Drave u Varaždinu. Planirana je antikorozivna zaštita čeličnih mostova, ispitivanje njihove nosivosti te zamjena deset najdotrajalijih konstrukcija. Tijekom remonta predviđena je i izgradnja novih armiranobetonskih mostova na više lokacija.

Ukupno je 57 željezničko-cestovnih prijelaza i jedan pješački prijelaz. Dio prijelaza već je moderniziran, dok su ostali u fazi osiguranja suvremenom signalizacijom. Signalno-sigurnosni sustavi i telekomunikacijska infrastruktura osiguravaju sigurnu regulaciju prometa i komunikaciju duž cijele pruge.