SDP i Možemo! traže ocjenu ustavnosti Bačićevih zakona
SDP i Možemo! predaju zahtjev Ustavnom sudu | foto: SDP promo
SDP i Možemo! predali su Ustavnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o prostornom uređenju.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako sporni Zakon o prostornom uređenju predstavlja ozbiljan udar na prava građana i lokalnih zajednica. Naglasio je da prostor, uz ljude, smatra najvrjednijim resursom države te da njegovo upravljanje mora ostati u rukama lokalne i regionalne samouprave.
Prema njegovim riječima, zakonska rješenja omogućuju investitorima prevelik utjecaj, uključujući i mogućnost oduzimanja zemljišta građanima. Oporba zakon naziva i 'zakonom o prostornoj devastaciji, tvrdeći da pogoduje isključivo krupnom kapitalu.
Hajdaš Dončić upozorio je i na mogućnost poništavanja postojećih prostornih planova, u koje su već uložena značajna javna sredstva. Smatra kako bi takva praksa mogla dovesti do pravne nesigurnosti i narušavanja povjerenja građana u institucije. Dodao je da se inicijativa za ocjenu ustavnosti temelji na zaštiti javnog interesa i ustavnih prava.
Naglasio je i kako se radi o zajedničkom potezu SDP-a i Možemo!, koji žele spriječiti daljnju, kako tvrde, devastaciju prostora. Upozorio je da bi građani mogli snositi dugoročne posljedice ako zakon ostane na snazi. Zaključno je poručio kako očekuje da će Ustavni sud Republike Hrvatske postupiti u interesu građana.
Špekulacije i centralizacija
Koordinatorica Možemo! Sandra Benčić upozorila je na širi politički i ekonomski kontekst donošenja zakona. Kritizirala je razdoblje vlasti premijera Andrej Plenković, istaknuvši kako je obilježeno rastom cijena nekretnina i brojnim aferama. Naglasila je da su cijene nekretnina rasle po visokim stopama, što dodatno otežava pristup stanovanju građanima.
Kao ključne probleme zakona navela je ograničavanje autonomije lokalne samouprave i nerazmjerno pogodovanje investitorima. Posebno je istaknula isključivanje javnosti iz procesa planiranja kroz model tzv. dinamičkog planiranja. Upozorila je i na rizik da građani slabije ekonomske moći ostanu bez svoje imovine.
Prema njezinim riječima, zakon potiče špekulacije i povećava koruptivne rizike. Dodala je da takva rješenja dovode do centralizacije moći na štetu lokalnih zajednica. Pozvala je Ustavni sud Republike Hrvatske da zaštiti ustavni poredak i vladavinu prava. Zaključno je poručila kako će, ako institucije ne reagiraju, građani imati mogućnost zaštitu potražiti putem referenduma.
Političke posljedice i daljnji koraci
Predstavnici oporbe istaknuli su kako je predaja zahtjeva dio šire političke borbe protiv, kako navode, štetnih zakonskih rješenja u području upravljanja prostorom. Naglašavaju da su slične inicijative već pokrenule pojedine općine, gradovi i županije, što dodatno potvrđuje razinu nezadovoljstva na lokalnoj razini.
Upozoravaju da bi provedba zakona mogla dugoročno utjecati na način razvoja urbanih i ruralnih sredina u Hrvatskoj. Također ističu kako bi eventualna odluka Ustavni sud Republike Hrvatske mogla imati presedan za buduće zakonodavne procese. Oporba poručuje da će nastaviti koristiti sve dostupne institucionalne mehanizme kako bi osporila zakon. Istodobno najavljuju politički pritisak kroz Hrvatski sabor i lokalne jedinice gdje sudjeluju u vlasti. U fokusu njihovih aktivnosti, tvrde, ostat će zaštita javnog interesa i prava građana.
Smatraju da pitanje upravljanja prostorom nadilazi dnevnu politiku te zahtijeva širi društveni konsenzus. U slučaju da institucije ne reagiraju, ponovno su naglasili mogućnost pokretanja referendumske inicijative. Time bi, zaključuju, građani izravno odlučivali o budućnosti spornih zakonskih rješenja.