Svi raspravljaju o Poljudu, a zaboravljaju jedno: Projekt obnove bio je ljetos spreman, pa odmah zaustavljen

Nakon burnih rasprava koje su posljednjih tjedana dominirale javnim prostorom, polemike oko budućnosti 'trulog' i 'oštećenog' splitskog stadiona Poljud ovih su se dana donekle smirile. Ipak, riječ je o neiscrpnoj temi, pa vrijedi 'ponoviti gradivo'.

Dakle, jedni zagovaraju rušenje i izgradnju novog stadiona, dok drugi smatraju da Poljud treba obnoviti i očuvati, posebno jer je zaštićeno kulturno dobro. U raspravu se često uključuje i HNK Hajduk, koji prema svojim istupima naginje izgradnji novog stadiona.

Predstavljena je i manjkava studija izvodljivosti te četiri moguće opcije: novi stadion na Brodarici, sanacija postojećeg Poljuda, novi stadion na istoj lokaciji uz kamp u Stobreču te gradnja stadiona na potpuno novoj lokaciji. Najjeftinija je sanacija, procijenjena na 184 milijuna eura, dok bi najskuplja opcija mogla doseći gotovo 680 milijuna eura.

No, dok se raspravlja o tim scenarijima, često se zaboravlja da je projekt obnove već postojao - i da je u međuvremenu zaustavljen.

Poništeni natječaj i početak zastoja

Naime, natječaj za rekonstrukciju Poljuda, vrijedan više od 20 milijuna eura, bio je raspisan kao prvi korak prema sanaciji stadiona. Međutim, tijekom ljeta je poništen. Kao službeni razlog navedena su nova oštećenja nastala nakon olujnog nevremena, zbog kojih se postojeći model 'projektiraj i izgradi' više nije mogao primijeniti u prvotnom obliku.

Dodatni zastoj nastao je nakon što je građevinska tvrtka Spegra podnijela žalbu na natječajnu dokumentaciju. Iako je većina prigovora odbijena, Državna komisija za kontrolu javne nabave prihvatila je jedan dio žalbe, što je bilo dovoljno da se cijeli postupak privremeno zaustavi. Grad Split pritom je tvrdio da je dokumentacija bila uredna, ali ju je morao doraditi prema uputama komisije.

Tada je i bivši gradonačelnik Ivica Puljak 'optužio' vlast da je natječaj poništen jer nije bio 'prilagođen' određenim interesima, tvrdeći da će novi postupak biti skuplji i politički motiviran. Time je pitanje obnove Poljuda dodatno politizirano, a projekt je ostao na čekanju. No, kako je zapravo obnova bila zamišljena?

stadion Poljud | Foto: Hrvoje Marinović

Sanacija konstrukcije i krova

Predviđeni radovi činili su prvu i ključnu etapu cjelovite obnove stadiona, usmjerenu na dugoročnu stabilnost, sigurnost i punu funkcionalnost objekta. Najveći dio radova odnosio se na armiranobetonsku konstrukciju, koja čini osnovu stadiona. U tom segmentu planirana je obnova svih ključnih nosivih elemenata tribina, uključujući Z nosače, kose nosače, kružni prsten, mostove, tunele i druge betonske strukture.

Radovi su trebali obuhvatiti uklanjanje oštećenih dijelova, sanaciju pukotina, zaštitu armature te, prema potrebi, dodatno ojačanje konstrukcije. Konačan opseg zahvata ovisio bi o detaljnim statičkim analizama i ispitivanjima na terenu. Sanacija je uključivala i prometne površine oko stadiona, poput pristupnih puteva i asfaltnih slojeva.

Jedan od najzahtjevnijih dijelova odnosio se na čeličnu konstrukciju krova. Planirana je zamjena sekundarne konstrukcije, uključujući polikarbonatni pokrov, te obnova sustava odvodnje oborinskih voda. Svi čelični elementi trebali su proći sanaciju i antikorozivnu zaštitu, a oštećeni dijelovi zamjenu ili dodatno ojačanje. U sklopu toga predviđena je i obnova revizionih staza, nosača opreme i drugih elemenata ključnih za sigurnost krova.

stadion Poljud | Foto: Hrvoje Marinović

Instalacije, odvodnja i funkcionalnost stadiona

Uz konstrukcijske radove, velik dio zahvata odnosio se na sustave i infrastrukturu stadiona. Planirana je potpuna rekonstrukcija sustava odvodnje oborinskih voda, uključujući zamjenu krovnih kanala, izgradnju novog obodnog kanala, postavljanje vertikala te obnovu podzemnih cjevovoda. Nakon toga bilo je predviđeno i uređenje površina kako bi se osigurala potpuna funkcionalnost prostora.

Sanacija je obuhvaćala i obnovu kontrolno-informacijskog centra (KIC), odnosno visećih kabina, kao i drugih metalnih dijelova važnih za sigurnost stadiona, poput ograda, rukohvata i zaštitnih elemenata.

U segmentu elektroinstalacija planirana je modernizacija rasvjete, sustava ozvučenja, sigurnosnih instalacija i zaštite od munje, kao i unapređenje telekomunikacijskih sustava. Poseban naglasak stavljen je i na pristupačnost, uz planirano uređenje prilaza i infrastrukture za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Cijeli projekt bio je zamišljen kao cjelovit zahvat koji bi završio potpunom funkcionalnošću stadiona, uz mogućnost dodatnih i hitnih radova koji bi se definirali tijekom izvođenja, ovisno o stvarnom stanju objekta.

stanje stadiona Poljud | Foto: Hajduk.hr

Neizvjesna budućnost stadiona

Iako je sanacija bila jasno definirana i spremna za provedbu, cijeli je projekt zaustavljen u ranoj fazi. Danas se ponovno raspravlja o dugoročnim rješenjima, od rekonstrukcije do potpune zamjene stadiona, dok 'pravi' radovi i dalje nisu započeli.

Poljud tako ostaje između različitih vizija i ideja - rušiti ili sačuvati. No činjenica je da je stadion već trebao ući u proces sanacije, koji je mogao barem privremeno riješiti ključne sigurnosne i funkcionalne probleme. Za sada je sve svedeno na svojevrsno 'biti ili ne biti', pa 'poljudsko pitanje' i dalje ostaje otvoreno.