Jadranska magistrala: Iza prekrasnih pogleda krije se problem odrona, sve nam je objasnio stručnjak

Bliži se turistička sezona, a to za mnoge znači samo jedno - kolone automobila na Jadranskoj magistrali postat će svakodnevica. Na putu prema najljepšim plažama stvarat će se gužve, a vožnja će, osim strpljenja, zahtijevati i dodatni oprez.

Riječ je o prometnici koja slovi za jednu od najljepših u Europi, no iza prekrasnih pogleda krije se i potencijalna opasnost - odroni kamenja i zemlje. O toj temi razgovarali smo s Vjekoslavom Budimirom, country managerom tvrtke Geobrugg za područje bivše Jugoslavije i Albanije, švicarske kompanije koja se još od 1950-ih godina bavi zaštitom od prirodnih hazarda i danas slovi kao svjetski lider u tom području.

Skriveni rizici jedne od najljepših cesta u Europi

Kako nam objašnjava Budimir, Jadranska magistrala prolazi kroz geološki iznimno zahtjevno područje s izraženim strmim vapnenačkim padinama, zbog čega je rizik od odrona prirodno prisutan. Brojna istraživanja potvrđuju da su glavni okidači obilne oborine, erozija i temperaturne promjene.

- Iako tijekom ljeta ne dolazi nužno do povećanja učestalosti odrona, osim u vrijeme i neposredno nakon snažnih oluja praćenih obilnim pljuskovima, problem postaje izraženiji zbog većeg broja vozila. Drugim riječima, raste ukupna izloženost riziku, pojasnio je.

Dodao je i da postoje razni istraživački projekti koji se bave ili su se bavili ovom tematikom. Valja istaknuti projekt PRI-MJER (zajednički projekt RGN fakulteta i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci) čiji je cilj bio razvoj alata za procjenu, prevenciju i upravljanje rizicima od klizišta i odrona u Hrvatskoj. Rezultati su prezentirani u obliku karata podložnosti i ugroženosti koje identificiraju zone s većom vjerojatnošću nastanka klizišta i odrona uz prometnice.

Takve karte služe kao alat za upravljanje infrastrukturom i planiranjem investicija za sanaciju pokosa na potencijalno najugroženijim područjima te donošenje preventivnih mjera. Dodatna vrijednost tog projekta bila je i razvoj praktičnih smjernica za državne i lokalne uprave kako bi se rezultati mogli izravno koristiti u prostornom planiranju i upravljanju rizicima, no pravo pitanje je zapravo retoričko.

Jadranska magistrala, opasnost od odrona | Foto: Vjekoslav Budimir, Geobrugg

Kritične dionice i odroni

Budimir ističe da se među najkritičnijima smatraju dionice između Omiša i Makarske te pojedini dijelovi dubrovačkog područja, gdje se cesta nalazi neposredno ispod strmih stijenskih pokosa. Upravo na tim lokacijama prostor za implementaciju zaštitnih mjera često je ograničen, što dodatno otežava upravljanje rizikom.

U posljednjih nekoliko godina zabilježeno je više odrona, primjerice na područjima Lokve Rogoznice, Mimica, Baćine i Štikovice, najčešće nakon obilnih kiša. Takvi događaji redovito uzrokuju privremena ograničenja prometa, a ponekad i teže, po život opasne posljedice ili čak smrtne ishode, kao što smo, nažalost, svjedočili početkom prošle godine podno Srđa.

- Sve to potvrđuje da je riječ o kontinuiranom prirodnom procesu koji zahtijeva sustavno praćenje, kvalitetnu sanaciju, ali i pravovremeno prepoznavanje i predviđanje opasnosti kako bi se rizik sveo na minimum, rekao je Budimir.

Jadranska magistrala, opasnost od odrona | Foto: Vjekoslav Budimir, Geobrugg

Tehnološka rješenja za zaštitu padina

Kada je riječ o zaštiti od odrona, danas se koriste Geobruggovi specijalizirani sustavi poput visokoenergetskih, certificiranih prihvatnih barijera te visokovrijednih čeličnih mreža za aktivnu stabilizaciju pokosa (npr. TECCO® i SPIDER®) u kombinaciji sa stijenskim sidrima. Budimir nam objašnjava da takva rješenja omogućuju kontrolirano prihvaćanje, zadržavanje ili usmjeravanje odrona, ali i dugoročnu stabilizaciju stijenskih padina.

Dodaje i da, osim same funkcionalnosti, važno je uzeti u obzir i specifičnosti okoliša. Duž Jadranske magistrale prisutan je utjecaj morske soli, zbog čega je nužno osigurati kvalitetnu antikorozivnu zaštitu instaliranih sustava kako bi se omogućila njihova dugotrajnost i smanjili troškovi održavanja. Upravo na tom segmentu Geobrugg stavlja poseban naglasak, na dugoročnu kvalitetu i isplativost rješenja.

- Također, sve je važnije koristiti održive i ekološki prihvatljive materijale. Umjesto klasičnih torkreta, sve se češće primjenjuju nosive čelične mreže koje imaju manju emisiju CO₂, manje su vizualno invazivne i omogućuju prirodni rast vegetacije. Time se stvara okoliš prihvatljiv za životinjski svijet, uključujući kukce, ptice, glodavce i reptile, ističe naš sugovornik.

Dao nam je i primjere takvih rješenja koja već postoje. Primjerice, zaštita dijela Jadranske magistrale iznad Brzeta (Omiš) 2009. godine - tada jedna od tri najviše i najkapacitetnije barijere na svijetu (5.000 kJ, visine 8,5 metara), stabilizacija pokosa TECCO G65/3 nosivom mrežom u Novom Vinodolskom i stabilizacija pokosa različitim sustavima u okolici Makarske, osobito na opožarenim područjima.

Jadranska magistrala, opasnost od odrona | Foto: Vjekoslav Budimir, Geobrugg

Opasnosti koje prijete i plažama

Kao zanimljivu digresiju, Budimir ističe da rizik nije ograničen isključivo na cestovnu infrastrukturu. Dolaskom ljeta i većeg broja turista, pojedine plaže i priobalna područja u podnožju strmih padina također postaju potencijalno rizična.

- Primjer takve lokacije je plaža Pasjača u Konavlima. Dovoljan je jedan posjet toj iznimno atraktivnoj plaži da i laik uoči potencijalnu opasnost. Kako ističe sugovornik, pri svakom dolasku primjećuje nove odrone i kamene gromade na pristupnoj stazi, što jasno pokazuje koliko je riječ o dinamičnom i nepredvidivom procesu, objašnjava nam.

Upravo zato takva područja zahtijevaju sustavniji pristup upravljanju rizikom koji nadilazi postavljanje signalizacije upozorenja. To uključuje preventivne mjere, kontinuirani monitoring i tehnička rješenja za stabilizaciju terena koja pritom minimalno narušavaju prirodni izgled prostora. Sugovornik još naglašava i da se radi o lokacijama na kojima tijekom sezone boravi velik broj ljudi koji dolaze upravo zbog njihove netaknute ljepote. Stoga je izazov pronaći ravnotežu između sigurnosti i očuvanja prirodnog ambijenta.

Kako kaže, sličan primjer uspješne integracije sigurnosnih rješenja u osjetljiv krajolik može se pronaći i u Italiji, na projektu Via dell’Amore, koji dijeli sličnu konfiguraciju terena i namjenu prostora kao i Pasjača. No, ovu priču ostavit ćemo za neki drugi put, u šali možemo reći, kada sunce malo ugrije i kad budemo mislima na plaži…