Novosti Hrvatskoj pripale još tri nekretnine iz SFRJ: Titova palača u New Yorku prodaje se za 50 mil. dolara

Hrvatskoj pripale još tri nekretnine iz SFRJ: Titova palača u New Yorku prodaje se za 50 mil. dolara

Ena Atlija
Ena Atlija

13. listopad 2021.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu

Hrvatska je do sada zaradila 200 milijuna kuna od prodanih objekata u kojima su nekada bila smještena diplomatsko-konzularna predstavništva bivše Jugoslavije, a koji su joj pripadali prema Ugovoru o sukcesiji i sukcesijskom ključu od 23,5 posto. Neke objekte je stavila u funkciju, a neke će obnoviti od novca kojeg će zaraditi prodajom.

New York

New York | foto: Unsplash

Zgrada na Petoj Aveniji u New Yorku služila je za kao Stalna misija pri UN-u, a sada se pojavio ozbiljan kupac pa bi iznos mogao biti i viši od procijenjene vrijednost od 50 milijuna dolara. Od novca koji će dobiti od prodaje Titove palače, dio će se utrošiti za obnovu diplomatskih ili konzularnih predstavništva u Buenos Airesu, New Delhiju i Wellingtonu, a čija je podjela potvrđena na zadnjem sastanku stalnog odbora za podjelu u Sarajevu, prenosi Večernji list.

Nakon preuzimanja, Hrvatska će palaču urediti i ondje smjestiti svoje veleposlanstvo u Buenos Airesu. Ta palača ima posebnu važnost zbog bogate povijesti  te je hrvatska dijaspora u Argentini izrazila želju da ona ostane u hrvatskom vlasništvu. Palača od više od 800 metara kvadratnih bila je u vlasništvu Nikole Mihanovića, najbogatijeg i najutjecajnijeg iseljenika u dijaspori. On je palaču u Argentini darovao tadašnjoj Kraljevini SHS za potrebe veleposlanstva, a od tada su je koristile i Kraljevina Jugoslavija te SFRJ.

Izdvojeni članak

Stranci ludi za hotelom u kojem se osjećaju kao Jugoslaveni: Sav namještaj je iz SFRJ

Pregovori su trajali dugo

Podjela diplomatsko konzularne imovine bivše države počela je 2004. godine, uz zastoje, kada je Ugovor o pitanju sukcesije iz 2001. Godine stupio na snagu. Prvo su preuzete i podijeljene nekretnine iz tzv. “regije OECD”, od kojih su većina bile u lošem stanju. Ti objekti bili su preveliki i bez ozbiljnijeg ulaganja nije ih bilo moguće staviti u funkciju, pa se kalkuliralo od početka što je isplativije, ulagati ili prodati.

U New Delhiju i Braziliji bivša je država imala komplekse od po tri nekretnine sagrađene na zemljištu država primateljica, zbog čega se nekretnine nisu mogle zajednički prodati, već je uložen napor u pronalaženje modela zajedničkog korištenja.

U konačnici je to i dogovoreno, pri čemu je Hrvatska zgradu veleposlanstva u Braziliji podijelila sa Sjevernom Makedonijom na dvije funkcionalne cjeline s posebnim ulazima i pripadajućim zemljištem, za veleposlanstvo i rezidenciju.