Zagreb je izvan centra mrtav grad, a ima ogroman neiskorišten potencijal
Zagreb svojim širenje u smjeru izgradnje isključivo novih stambenih zgrada polako postaje ‘mrtav grad’, upozorava na to arhitekt Leon Ladišić u sedmoj epizodi Bauštela.hr podcasta. Nova naselja grade se stihijski, bez plana koji obuhvaća stvaranje sadržaja koji će ljudima pomoći da u neposrednoj blizini svojih domova izgrade zajednicu. Da može drugačije treba zaviriti u skandinavske zemlje koje ne samo da nova naselja grade kao gradove u gradu, već i stare industrijske zone transformiraju u nove stambene.
Leon Ladišić u podcastu Bauštela | Foto: Mia Brdarić
Inženjer arhitekture Leon Ladišić bio je gost sedme epizode podcasta Bauštela.hr. Dotaknuo se brojnih tema, a samo neke od njih su urbano planiranje Zagreba. Između ostaloga osvrnuo se na nova zagrebačka naselja koja su, kako kaže ‘mrtva’ jer su se u njima zgrade gradile samo kao kapacitet koji će ljudi popuniti, a ne kao dio zajednice koja će imati svoje sadržaje.
– Svaki novi dio grada mora biti mjesto, nijedan dio grada ne smije biti slijepa ulica. Dakle, svako naselje mora imati neki magnet za vanjske korisnike da dođu u njega. I to je, eto, recimo mana mnogih novozagrebačkih naselja. Međutim, to je bila mana razmišljanja pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, nešto što smo mi odavno nadišli ili ajmo reći nešto što su sjeverne države iznimno brzo shvatile kao problem i pokušavaju to riješiti već dugo vremena, rekao je Ladišić istakavši kako u Zagrebu još uvijek nastaju naselja bez popratnih sadržaja.
– U Zagrebu na iznimno vrijednim mjestima još uvijek nastaju naselja koja su eto lijepe ili manje lijepe zgrade, ali bez ikakvih drugih sadržaja, to je iznimno problematično, rekao je.
U ovom kontekstu osvrnuo se i na potencijal Gredelja kao zone koja bi uz pravi pristup mogla oživjeti i postati neko novo urbano gradsko središte.
– Gredelj ima svoj identitet. Ima hale. I sad, te hale moraju biti pokretač njegovog razvoja, a ne ograničavajući element. U tim halama možeš svašta, te hale možeš zadržati kao kostur i u njima izgraditi potpuno odvojenu zgradu. U njima možeš napraviti konferencijski centar, u njima možeš napraviti svašta, kaže Ladišić, te dodaje kako je praksa transformacija prostora poput Gredelja dobro uhodana na sjeveru Europe.
– Imaš na sjeveru Europe realizirane građevine u vrlo kompetitivnom, u vrlo kapitalističkom kontekstu. One nastaju ne zato što investitori eto baš žele zadržati hale, nego zato što građani i njihovi predstavnici, grad, jasno daju do znanja da parcele koje imaju veliki ekonomski potencijal, moraju imati u sebe jasno definiran kulturni doprinos gradu, kaže Ladišić.
Leon Ladišić završio je prijediplomski studij arhitekture u Zagrebu, a diplomski u švedskom Lundu. Radi u arhitektonskom uredu Schmidt Hammer Lassen koji se uglavnom bavi urbanim obnovama. Bio je demonstrator na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, na kolegijima vezanima uz urbanizam i pokretač je internetske stranice Krajem stoljeća koja se bavi hrvatskom arhitekturom postmoderne.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu Bauštela.hr podcasta u kojoj je gostovao inženjer arhitekture Leon Ladišić pogledajte ovdje.
