Počinju veliki radovi na Kaptolskom trgu! Katedrala ostaje bez tornjeva u novom nacrtu?

Arkade ispred katedrale!

Na arhitektonskom natječaju za regulatorno rješenje tri velike gradske cjeline: Kaptolski trg, Dolac i Vlašku ulicu, žiri je za uređenje prostora ispred katedrale izabrao rješenje mladog arhitekta Viktora Kovačića! Kovačić u svome radu pod nazivom Atrium ecclesiae – forum populi predlaže da se Kaptolski trg podijeli u dvije cjeline! Tim se rješenjem predlaže izgradnja arkada sa ukupno 7 lukova. Arkade bi povezale jugozapadnu kulu (kulu Nebojan) i sjeverozapadnu kulu (kulu Severnik), ostatke zapadne fronte katedralnog obrambenog sklopa. Tako se, više od stoljeća nakon rušenja Bakačeve kule, ponovno definira prostor trga, ali i dodatno naglašava pristup glavnom ulazu u katedralu. Kovačićevo rješenje predlaže arkade u suvremenom oblikovanju, no ipak inspirirane oblikovanjem same prvostolnice.

Kovačić predlaže i da se Kaptolski trg omeđi s južne strane, na mjestu gdje su se nekoć nalazila južna gradska vrata. Tako bi prijelaz iz Bakačeve ulice na Kaptolski trg bio prostorno definiran. Prolazilo bi se kroz dva luka, zapadni kolni (dimenzioniran i za prolaz tramvaja) i istočni pješački s natkrivenim stubištem za svladavanje visinske razlike.

Međunarodni stručni žiri izabrao je Kovačićevo rješenje između ukupno devet pristiglih radova.

Novi izgled Katedrale?

Kovačić se u svojim dosadašnjim istupima negativno izjašnjavao o rušenju zapadnog pročelja katedralnih zidina, uključujući i Bakačevu kulu. Smatrao je da se time uništila jedna od rijetkih povijesnih vrijednosti grada Zagreba. Od anonimnog izvora saznali smo i da je Kovačić, kritički nastrojen prema djelu Hermanna Bolléa, navodno u razgovoru s gradskim činovnikom zaduženim za provedbu natječaja kritizirao “germanski” izgled vrhova tornjeva katedrale.

Postavlja se pitanje je li u svome natječajnom rješenju namjerno nacrtao tornjeve samo do visine balkona, a izostavio dio kojeg je projektirao Hermann Bollé.

Početak radova

Realizacija ovog projekta počinje povodom 150. godišnjice rođenja i 100. godišnjice smrti Viktora Kovačića, oca hrvatske moderne arhitekture. Kovačić je, osim istaknutim realizacijama i projektima, neizbrisiv trag ostavio i svojim promicanjem profesionalne etike i umjetničkoga značaja arhitekture. Tako je pridonio prevladavanju obrtničko-materijalističkog mentaliteta među graditeljima i potaknuo društvenu odgovornost arhitekata kao kreatora prostora.

Najavljeno je da radovi počinju već za prvi april u jutarnjim satima, a građani se mole za strpljenje.