Tema prve tribine Novog europskog Bauhausa: Urbana obnova hrvatskih gradova

Održana je prva javna tribina Nacionalne platforme Novog europskog Bauhausa na temu urbane obnove hrvatskih gradova. Skup se održao u Uraniji, prostoru kreacije, nominiranom za nagradu Novog europskog Bauhausa 2021. godine.

Tribina je okupila predstavnike Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Grada Zagreba, Sveučilišta u Zagrebu, Udruženja hrvatskih arhitekata, Društva arhitekata Zagreba, strukovnih i gospodarskih komora, gospodarskog i financijskog sektora i udruga građana, a događanje je moderirao dr.sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske nacionalnog koordinatora platforme.

Lijepo, održivo i uključivo – tri su ključne riječi inicijative Europske komisije Novog europskog Bauhausa, a s obzirom na to da pretežno govorimo o održivosti, energetskoj učinkovitosti i obnovi, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Davor Trupković podsjetio je kako je vrijeme da ističemo i sintagmu Novog lijepog, jer nam je svima „prisjelo Novo normalno“.

– Nalazimo se u jedinstvenoj prilici da kroz različite program uključimo dimenziju estetike kako bismo realizirali potrebne projekte, objasnio je Trupković.

Podsjetio je i na problem kako u zgrade koje su stradale od potresa, mnogi vlasnici desetljećima nisu ulagali u održavanje, a neki su i intervenirali i ugrozili njihovu statiku, što se u potresu pokazalo pogubnim. Potres je otvorio još jednu tešku temu, upozorio je istaknuvši međuvlasničke ugovore koji su procese obnove uvelike usporili.

– Stoga cilj ove javne tribine nije bilo samo iznošenje problema već i definiranje rješenja, jer izazovi su veliki, a posla je puno, zaključio je Trupković.

Uz ravnatelja Trupkovića, na panelu su sudjelovale i Irena Križ Šelendić, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca Iva Tomić koje su govorile o energetskoj tranziciji kao ulaganju i investiciji, a ne kao nametanju obaveza i trošku. Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković, podsjetio je na kontekst obnove Zagreba u kojem je oko 20.000 objekata zaštićeno u sklopu kulturno-povijesne cjeline, a 634 ima pojedinačnu zaštitu, a predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac apelirala je da donositelji odluka uvažavaju riječ struke jer upravo je to promocija kulture, mehanizama za osiguranje vrsnoće arhitekture koja se onda može implementirati u kulturnu baštinu i obnovu zgradu kako energetsku tako i konstruktivnu.

Održana javna tribina tek je prvi u nizu planiranih događanja koji će se održavati diljem Hrvatske, u Karlovcu, Požegi, Šibeniku, Dubrovniku, s ciljem informiranja, educiranja i interdisciplinarnog umrežavanja struka i javnosti kako bi Novi europski Bauhaus rezultirao novim i konkretnim projektima.