Dom izvan mreže: Kuća koja živi sama, kao urbani otok japanske obitelji

Na otoku Amami Ōshima, Sakai Architects stvorili su kuću koja živi izvan mreže. Amami House, površine 119 kvadrata, kombinira drvene volumene s modernim metalnim krovom i reinterpretira lokalnu arhitektonsku tradiciju ‘buntō’. Kuća uključuje povrtnjak, kompost i malu saunu, istovremeno odgovarajući na izazove ekstremnih vremenskih uvjeta i klimatskih promjena. Unutarnji i vanjski prostori obloženi su lokalnim drvetom i prirodnim bojama, spajajući estetiku i ekološku održivost. Projekt naglašava suradnju i otvorenost, pretvarajući dom u kulturnu i arhitektonsku gestu otoka.

Veliki valoviti metalni krov s trokutastim krovnim prozorom skriva drvenom oblogom obloženu unutrašnjost Amami Housea, kuće izvan mreže u Japanu koju je dizajnirao lokalni studio Sakai Architects.

Nazvana po svojoj lokaciji na Amami Ōshima, otoku u arhipelagu Amami uz južnu obalu Japana, kuća od 119 četvornih metara dizajnirana je za osnivača Sakai Architectsa, Kazunorija Sakaija. Naime, porast ekstremnih vremenskih uvjeta na otoku potaknuo je Sakaija da stvori ono što je opisao kao autonomni, samoodrživi dom, čiji je dizajn bio inspiriran tradicionalnim materijalima i obrtima regije.

Solari, povrtnjak i sauna

Osim što koristi solarnu energiju za svu svoju električnu energiju, dom uključuje povrtnjak koji služi i kao prostor za kompostiranje otpada od hrane te malu saunu koja koristi gorivo napravljeno od građevinskih ostataka.

– Potaknut ubrzanom degradacijom okoliša i sve većom učestalošću ekstremnih vremenskih događaja, dizajn traži novi način života koji može izdržati buduće neizvjesnosti. Utemeljujući projekt na kulturnoj i ekološkoj baštini Amamija, kuća reinterpretira lokalne tradicije kako bi predložila suvremeni oblik otpornog, samostalnog stanovanja rekao je Sakai za dezeen.com.

Suvremena interpretacija tradicije

Organizacija doma temelji se na povijesnom, viševolumenskom rasporedu poznatom kao ‘buntō‘, s privatnim prostorima u samostalnim drvenim volumenima smještenim u kutovima kvadratnog tlocrta, gdje zatvaraju otvoreniji, zajednički prostor za život, kuhinju i blagovaonicu. Unutarnji i vanjski dio kuće Amami obloženi su daskama sugi, japanskog cedra, koje su obojene lokalnim blatom i ekstraktom stabla Sharimbai, postupkom koji se koristi u tradicionalnom tekstilnom obrtu regije.

– Osuvremenjivanjem logike buntoa, dizajn rastvara krute granice – između soba, između interijera i eksterijera te između obitelji i zajednice. Ovi otvoreni, tolerantni prostori evociraju duh yuija, Amamijeve tradicije kolektivne suradnje, pretvarajući kuću u kulturnu, ali i arhitektonsku gestu, ističe Sakai.

Prirodno prozračivanje doma

Drveni volumeni kuće koji sadrže spavaću sobu, ostavu, smočnicu, saunu i kupaonicu završavaju se pred velikim, otvorenim tavanskim prostorom. Dok je sam tavan dizajniran kako bi pomogao prirodnom prozračivanju doma.

Iznad, grede prevelikog metalnog krova ostavljene su izložene i protežu se kako bi poduprle velike strehe koje zaklanjaju engawu i ulazni trijem oko perimetra kuće. Oblik ovog krova, poznat kao irimoya, ili zabat, odabrao je Sakai kao suvremenu interpretaciju valovitog metala i crijepnih krovova tipičnih za to područje.