Energetska obnova stambene zgrade: Zašto kamena vuna i kako će promijeniti život za 51 obitelj

Zgrada u ulici Marina Držića u Karlovcu na kućnom broju 5 završila je radove energetske obnove započete 2024. godine. Projekt se provodio u koordinaciji sa gradskom tvrtkom Inkasator, specijaliziranom za upravljanje stambenim zgradama, u suradnji sa suvlasnicima i izvođačima radova, te uz potporu sredstava iz EU fondova. U samo 14 mjeseci temeljito je obnovljena desetokatnica, a 51 obitelj dobila je novi, sigurniji i topliji dom. Okosnica ove energetske obnove bila je kamena vuna, evo zašto.

Zgrada u Karlovcu s ukupno 51 stanom temeljito je obnavljana kroz niz zahvata čiji je cilj smanjenje toplinskih gubitaka, povećanje energetske učinkovitosti i poboljšanje sigurnosti. Cjelokupna vrijednost projekta iznosi 723.361 eura, a oko 60 posto, odnosno 425.625,57 eura osigurano je kroz EU sufinanciranje. Očekivane koristi uključuju smanjenje potrošnje primarne energije za 56% i smanjenje emisije CO₂ za 63%.

Izolacijski materijal koji se koristio u ovoj obnovi je Rockwool kamena vuna, koja je ugrađena na sve ključne dijelove zgrade: fasadu, lođe, strop prema negrijanim prostorima, krov i krovne terase. Riječ je o visokokvalitetnom toplinsko-izolacijskom materijalu proizvedenom u Hrvatskoj, izrađenom od vulkanskog kamena – jednog od najizdržljivijih prirodnih resursa.

Treba reći kako kamena vuna, kao nezapaljiv materijal, pridonosi osjećaju sigurnosti, posebno u kontekstu protupožarne zaštite, tijekom obnove ali i kasnije, tijekom cijelog vijeka korištenja zgrade.

Zašto kamena vuna?

Kamena vuna se ne koristi samo zbog usklađenosti sa zakonskim standardima, već i zbog brojnih praktičnih i održivih prednosti, kaže Dino Povrženić, voditelj gradilišta tvrtke koja izvodi radove SA Lines, te istaknuo prednosti Rockwool kamene vune:

Na prvom mjestu to je izvrsna toplinska izolacija koja značajno smanjuje gubitke energije i doprinosi nižim računima za grijanje i hlađenje. Slijedi protupožarna zaštita, kamena vuna je otporna je na temperature iznad 1000 °C, što je od presudne važnosti za sigurnost u višekatnicama poput ove u Karlovcu.

Također, tu je i otpornost na vlagu i vremenske uvjete, kamena vuna ne upija vlagu i ne propada s vremenom, što jamči dugoročnu učinkovitost. Kao i  zvučna izolacija, stanarima pruža tiši i ugodniji životni prostor, osobito u urbanim sredinama.

Treba reći i da kamena vuna ima važnu komponentnu ekološke održivosti. Nime, Rockwool kamena vuna je 100% reciklabilna i dugotrajna – uz vijek trajanja od preko 65 godina, doprinosi kružnom gospodarstvu. Dodatno  zbog svoje nosivosti i stabilnosti idealna je podloga za postavljanje solarnih panela na krovovima, što dodatno otvara vrata obnovljivim izvorima energije.

Karlovački model obnove

Direktor Inkasatora, Matija Furač ističe kako se energetske obnove u Karlovcu intenziviraju posljednjih godina, djelomično zbog dostupnosti financijskih potpora, ali i zbog povećane svijesti građana.

– Nakon pandemije primijetili smo nagli porast interesa. S jedne strane, troškovi energenata potaknuli su suvlasnike na akciju, a s druge strane smo uložili veliki trud u edukaciju – kroz radionice i savjetovanja. Danas se više ne pitamo hoće li biti interesa, nego hoćemo li moći pratiti tempo izvođenja, kaže Furač.

Ističe se kako stanari Držićeve već sada primjećuju pozitivne efekte energetske obnove, a dodatna očekivanja vezana su uz smanjenje režijskih troškova, povećanje tržišne vrijednosti stanova i – možda najvažnije – veći osjećaj sigurnosti.  Ovdje je važno reći i da energetska obnova ne remeti život stanara za vrijeme obavljanja posla.  Naime, tijekom cijelog procesa obnove život u zgradi odvijao normalno – obitelji su boravile u svojim domovima što dodatno naglašava sigurnost korištenja materijala.

Postizanje klimatske neutralnosti

Energetska obnova zgrada u Hrvatskoj predstavlja važnu komponentu nacionalne strategije za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Zgrade su odgovorne za više od 40% ukupne potrošnje energije i oko 36% emisija CO₂ u zemlji, što ih čini prioritetnim sektorom za intervencije.

Od 2014. do 2020. godine, Hrvatska je obnovila više od 1.400 zgrada, uključujući preko 800 javnih objekata i 550 višestambenih zgrada s oko 16.000 stanova. Ove obnove rezultirale su značajnim uštedama energije, smanjenjem emisija i poboljšanjem kvalitete života stanovnika.

Osim izravnih koristi za stanare, energetska obnova snažno utječe i na cjelokupno gospodarstvo. Potiče rast građevinskog sektora, stvara nova radna mjesta, potiče razvoj malih i srednjih poduzeća te povećava potražnju za domaćim materijalima i uslugama. Svaka uložena kuna u obnovu generira višestruki povrat kroz poreze, doprinose i veću ekonomsku aktivnost, čime se energetska obnova potvrđuje kao jedna od najisplativijih investicija javnog i privatnog sektora.

Doznajte ovdje sve o strojnom krečenju.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.