Održali smo Bauštelski retrovizor, konferenciju koja analizira trendove u građevinarstvu

Od novih propisa, materijala do izazova i prilika, jedno je sigurno – građevinski sektor nikad ne stoji. No, kako bismo razumjeli smjer u kojem idemo, potrebno je sagledati gdje smo bili. S tom idejom na umu održali smo prvu online konferenciju Bauštelski retrovizor. Naši gosti bili su Josip Klarić iz Wienerbergera, Saša Perko iz DOMinvesta te Mirjana Čagalj iz Hrvatske gospodarske komore. Kroz zanimljive razgovore i redakcijske priloge pružili smo pregled ključnih događaja i trendova koji su obilježili proteklu godinu u sektoru.

Održana online konferencija Bauštelski retrovizor | Foto: bauštela.hr

Kako bismo vidjeli što je u građevinarstvu obilježilo proteklu godinu te koji su trendovi, izazovi i prilike oblikovali ne samo sektor, već i poslovanje i radne uvjete, održali smo prvu online konferenciju Bauštelski retrovizor.

Osim zanimljivih razgovora sa stručnjacima iz sektora, emitirali smo i niz redakcijskih priloga. Tako smo pripremili reportaže s terena i videa o (ne)ispunjenim predizbornim obećanjima gradonačelnika najvećih hrvatskih gradova. Cijeli događaj se može pogledati na YouTube kanalu portala bauštela.hr.

Srebrni partneri projekta su Wienerberger Hrvatska i DOMinvest, a prijatelj konferencije je i Hrvatska gospodarska komora.

Kakva je budućnost gradnje od opeke?

Opeka je jedan od najstarijih građevinskih materijala na svijetu. Ljudi njome grade tisućama godinama, a pronađeni su dokazi da je korištena čak i 7.500 godina prije Krista. O tome kakva je budućnost gradnje ovim drevnim građevinskim materijalom, govorio je naš prvi gost, Josip Klarić.

Klarić je voditelj projekata u Wienerberger Hrvatska. Riječ je o austrijskoj tvrtki koja u Hrvatskoj posluje od 1996. godine, a vodeći su proizvođač glinenih crjepova u Europi te jedan od najvećih proizvođača cigli u svijetu.

Najpoznatiji su po proizvodnji Porotherm opeke, a u međuvremenu su je proširili na crjepove, betonske opločnike i cijevne sustave. Klarić je istaknuo da, osim što proizvode materijal, klijentima daju tehničku podršku od početka do kraja građevinskog procesa.

– Volimo se pohvaliti da pružamo podršku klijentima od početka, odnosno primarne faze projekta, pa do realizacije na samom gradilištu. Neki ljudi misle da mi prodamo proizvod i da tu priča staje, a zapravo je jako široka mreža nas koji radimo podršku. U zadnje vrijeme smo rasli što se tiče brendova koji su pod kapom Wienerbergera u Hrvatskoj. Kako smo širili taj portfelj proizvoda, zapravo smo morali proširiti i naše ljudske resurse kada je u pitanju tehnička podrška. Radimo po cijeloj Hrvatskoj, od Zagreba pa do Slavonije i u drugu stranu, do Dalmacije i juga, objasnio je Klarić.

Josip Klarić (Wienerberger Hrvatska) | Foto: baustela.hr

Danas imamo opeku s ugrađenom izolacijom

Iako opeka ima toliko dugu povijest, danas nije niti blizu onakva kakva je bila prošlosti. Kako nam je objasnio Klarić, opeka se stoljećima proizvodila ručno, no tvornička proizvodnja koja se pojavila u 20. stoljeću značila je kvalitetnije blokove većih dimenzija s boljim termičkim svojstvima. Zahvaljujući finom brušenju, opeka se mogla brže i lakše ugrađivati, čak i bez upotrebe morta.

Tehničke inovacije u proizvodnji opeke nisu stale. Danas Wienerberger, uz klasičnu šuplju opeku, proizvodi i Porotherm IZO Profi opeku ispunjenu toplinskom izolacijom. Riječ je o opeci koja je odgovor na zahtjeve za brzinom gradnje te održivošću i trajnosti gradnje, objasnio nam je.

S takvom opekom nam nije potrebna dodatna vanjska izolacija, pa se štedi ne samo na cijeni materijala i vremenu potrebnom za izgradnju, već se oslobodi i dodatna stambena površina. Zid od opeke ispunjene izolacijom ima visok toplinski kapacitet, pa se prostor brže zagrijava, ali i duže ostaje zagrijan jer opeka pohranjuje i drži toplinu.

U odnosu na gradnju betonom, mikroklima u objektima građenim opekom je bolja, jer se vlažnost jako dobro regulira. Također, prednost u odnosu na drvo je vatrootpornost, dugotrajnost i puno manja osjetljivost na vlagu, dodao je naš sugovornik. No, dotaknuo se i potencijalnog izazova – težinu opeka s termoizolacijom.

– Masivan je, ali to opet doprinosi nekim drugim boljim efektima, tako da to nije preveliki minus. Idemo i prema tome da roboti postavljaju cigle. U Češkoj, primjerice, se to već primjenjuje. Izgledalo je kao daleka budućnost, ali u principu je sadašnjost. Imate zapravo robota koji se instalira na gradilište i koji sam hvata opeke i slaže ih prema predviđenom nekakvom nizu. S time imate uštede na radnoj snazi i zidanje ide dosta brzo. To je i jedan od odgovora na ovu situaciju gdje muku mučimo s nedostatkom kvalificiranih zidara i radne snage, izjavio je Klarić.

Zašto roboti ipak neće zamijeniti ljude na gradilištu, koje su sve prednosti gradnje s opekom, kako reagira u potresu i je li nesigurna kako su je neki percipirali, koje su se inovacije dogodile u svijetu crjepova od gline i koje su prednosti crijepa nad limenim krovovima, koje su najljepše građevine u Hrvatskoj građene od Wienerberger opeke te brojnim drugim temama poslušajte u cijelom gostovanju Josipa Klarića.

Iz obiteljske tvrtke narasli u grupaciju

U nastavku konferencije Bauštelski retrovizor ispred naših kamera našao se Saša Perko, suvlasnik tvrtke DOMinvest koju vodi zajedno s bratom. O temi o kojoj smo razgovarali – kako pronaći i zadržati radnike u građevinskom sektoru, Perko puno zna, jer je svoju prvu tvrtku pokrenuo sa 26 godina.

– Po struci sam inženjer građevine, a još od studentskih dana sam govorio da si za 30. rođendan želim pokloniti firmu i postati poduzetnik. To je na kraju došlo i ranije, sa 26 godina sam otvorio svoju prvu projektantsku firmu. Danas je to DOMinvest grupa koja se bavi dosta širokim spektrom radova, od projektiranja, izvođenja, razvoja projekata pa do prodaje materijala, započeo je Perko.

Ideja o DOMinvestu rodila se na obiteljskom božićnom ručku, a ubrzo je pridobio i brata Deana da se zajedno upuste u tu priču. Roditeljima je trebalo malo više nagovaranja, dodao je uz smijeh, no majka im se i danas bavi administracijom i financijama, a otac im je bio prvi radnik na gradilištu koji se još uvijek bavi voznim parkom.

Iz male obiteljske tvrtke tako su izrasli u grupaciju od pet tvrtki koja zapošljava više od 60 ljudi. Grupaciju čini pet članica: DOMinvest je građevinska tvrtka koja realizira građevinske projekte, DOMinvest development koja se bavi realizacijom projekata stanogradnje, DIstatik je projektni tim statičara i inženjera, DI arhitekti je arhitektnosti tim te E-konzalt koji se bavi procesom energetske obnove i obnovljivih izvora energije. Nedavno su pokrenuli i priču oko DI ceramics, tvrtke specijalizirane za prodaju kvalitetnih keramičkih pločica širokog spektra dizajna.

– Zaposlenici su jezgra svake firme. To možda zvuči kao klišej, no mi smatramo da nije ako stvarno to mislite i radite nešto po tom pitanju. Mi smo dosta radili za inozemno tržište, Njemačku, Austriju, Švicarsku, nešto i za Irsku. Tu smo vidjeli koncepte poslovanja koje su nešto drugačiji nego u Hrvatskoj. To su nam bile zvijezde sjevernjače prema kojima smo mi išli, pojasnio je Perko.

Saša Perko, vlasnik i direktor DOMinvest grupe | Foto: baustela.hr

‘Temeljna vrijednost nam je razvoj znanja’

Problem manjka radne snage o kojem se zadnjih godina intenzivno razgovara za DOMinvest grupu nije nešto novo. S njim su se suočili još prije desetak godina kad su pokrenuli tvrtku. Tad su radnike uvozili iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, no s vremenom se čak i taj bazen iscrpio, prisjetio se Perko. Zato su posebnu pozornost posvetili zadržavanju kvalitetnih zaposlenika.

– Mi se nikada nismo mogli mjeriti u financijama kao što su to možda mogle neke druge firme koje su bile već etablirane na tržištu. Morali smo radnike privući nekim drugim metodama, odnosno međuljudskim odnosima. Jedna od naših osnovnih vrijednosti unutar firme je otvorenost. Kada nekome nešto ne odgovara, mi pričamo i ostvarujemo dijalog. Ta suradnja je uvijek win-win i za poslodavca i za zaposlenika, pojasnio je Perko.

Prihvaćaju da je plaća i dalje najvažniji faktor zadovoljstva zaposlenika, dodao je, no velik naglasak stavljaju na kvalitetne radne uvjete. Dvaput godišnje provode ankete u kojima zaposlenici anonimno govore što ih muči i predlažu rješenja. Uz to, naravno, tu su i ostali benefiti, poput hranarine, prijevoza, vozila i smještaja. Ipak, primijetili su da je njihovim ljudima najvažnija mogućnost razvoja karijere, stoga im to nastoje omogućiti.

– Zadnjih godina puno radimo na strukturi samih pozicija, na što jasnijem opisu posla, razvoju ljudi i na edukacijama. Jedna od naših osnovnih temeljnih vrijednosti je razvoj znanja. Sve inicijative naših ljudskih resursa usmjeravamo ka povećanju tog znanja, uz sve ostale benefite zaposlenika, započeo je Perko.

U praksi to znači da majstori na gradilištu svoja znanja direktno prenose drugima. U projektiranju, gdje je takav zajednički rad kompliciraniji, svaki tim ima tjedne tematske radionice. U nastavku smo čuli više o projektima koji su im obilježili proteklu godinu, kao i onima koji su najteži za izvršiti, više o radu grupacije i tome zašto je emocionalna inteligencija ključna na gradilištu.

Cijelo gostovanje Saše Perka pogledajte na našem YouTube kanalu.

Unatoč izazovima, sektor je izašao iz krize

Osvrt na prethodnu godinu ne bi bio potpun da se ne dotaknemo važnih izmjena u zakonima koji se tiču graditeljstva, kao i nezaobilaznog pitanja rasta cijena nekretnina. O tim je temama je govorila naša posljednja gošća, Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo i promet te članica Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.

Čagalj je na poziciji potpredsjednice HGK zadnjih deset godina, no u građevinskom sektoru ima više desetaka godina radnog iskustva koje je počela stjecati već nakon diplomiranja na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije. Posao u Hrvatskoj gospodarskoj komori za nju je bio preokret dotadašnjoj u karijeri.

To što je većinu karijere provela ‘na terenu’ pomoglo joj je dati obol graditeljstvu kroz rad u Komori, jer je točno znala što građevinskim tvrtkama treba pružiti, objasnila nam je. Osvrnula se i na izazove s kojima se sektor suočio u zadnjih nekoliko godina, za vrijeme njenog rada u HGK.

– Igrom slučaja, dogodio se potres i veliki rast cijena. Napravili smo smjernice za izradu razlike u cijeni za izvođače, projektante i nadzore, ustanovili indekse građevinskog materijala. Vjerujem da je s time građevinski sektor dobrim dijelom i opstao. Inače bi bilo puno teže, jer su skokovi u cijenama bili od 80 do 90 %, i to ne samo cijene materijala, nego i energenata. Zatvoreni prometni pravci su se također odražavali na probijanje rokova. Uz suradnju s građevinskim tvrtkama, iz svega toga se izašlo možda samo malo ranjen, ali nitko mrtav, prisjetila se naša gošća.

Ipak, unatoč tome što je zadnjih pet godina bilo poprilično turbulentno, posla je bilo napretek. U kombinaciji sa sredstvima iz Europske unije koja su bila dostupna kroz razne fondove, sektor je izašao iz krize, objasnila je Čagalj. To je vidljivo i kroz statistiku koju nam je gošća predstavila.

– Znamo da smo u krizi koja je počela 2008. godine i trajala do 2015. izgubili između 70.000 i 90.000 radnika koji su bili visoko cijenjeni, a otišli su van. Tada, 2008. godine, ih je bilo 120 tisuća, a danas ih je u građevini zaposleno 140 tisuća. Također, 2008. godine smo imali 11.000 tvrtki, pa se broj digao na 19.000 jer su se velike tvrtke raspale na puno manjih, a danas ih je 21.000. Možemo reći da se građevina vratila na dane stare slave, istaknula je Čagalj.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo i promet | Foto: bauštela.hr

Što može smanjiti cijene nekretnina?

No, svaka medalja ima dvije strane. Povećan uvoz stranih radnika izazvao je podijeljena mišljenja. S jedne strane, bez njih domaće tvrtke ne bi mogle odraditi sve projekte, a posao bi preuzele strane kompanije. S druge strane, problem je što su domaći, visoko obučeni radnici otišli, dok su novi radnici često dolazili bez potrebnih znanja, što je smanjilo sigurnost i kvalitetu na gradilištima.

– Naše tvrtke su sa stranim radnicima ipak mogle napraviti poslove i ta je dobit ostala unutar Hrvatske, i to je puno vrijednije u odnosu na probleme koje imamo. U isto vrijeme, u Europi se događa opadanje građevinskih aktivnosti. To vidimo u Njemačkoj i Francuskoj, u Italiji nešto manje. Mi za tim kaskamo, ali ta situacija nam možda daje vjerovati da bi se dio tih naših radnika mogao vratiti u Hrvatsku. Za napraviti sve radove koje imamo nam treba još oko 10.000 radnika godišnje. Nadamo se da će to ipak biti naši radnici, da ih nećemo trebati uvoziti iz trećih zemalja, navela je Čagalj.

Naša se gošća osvrnula i na pitanje skupe stanogradnje koje je zadnjih nekoliko godina. Nova stambena politika na kojoj radi Ministarstvo bi, u kombinaciji s mjerom subvencioniranja dijela PDV-a pri kupnje nekretnine, trebala olakšati mladima, smatra naša gošća. No, da cijene stanova postanu priuštive, Ministarstvo, Vlada i lokalne uprave morat će surađivati, objasnila nam je Čagalj.

– Za tako nešto morate imati suradnju i Ministarstva i Vlade s lokalnom upravom koja je vlasnik zemljišta na čijim se leđima nalazi najveći dio te cijene. Lokalna uprava vam može ili sniziti ili pokloniti zemljište, država dati  povrat PDV-a. Cijene građevinskih materijala i izvođenja radova će se, nadamo se, vratiti u normalu iako su još uvijek 30% veće nego što su bile 2020. godine. Sva ta tri faktora zajedno daju nižu cijenu stana. Sva tri dionika će morati dati svoj obol da bi cijena stanova bila priuštiva, objasnila je naša sugovornica.

U ostatku gostovanja Čagalj je govorila i o svom radu u Odboru za prostorno uređenje i graditeljstvo, infrastrukturnim projektima koji se pripremaju u Hrvatskoj, zašto modularna gradnja nije toliko zaživjela u Hrvatskoj, dok smo jači u energetskim obnovama i održivoj gradnji, kao i trendu izdavanja građevinskih dozvola unazad nekoliko godina. Njeno cijelo gostovanje pogledajte na našem YouTube kanalu.

Online konferenciju Bauštelski retrovizor održao je portal bauštela.hr. Srebrni partneri projekta su Wienerberger Hrvatska i DOMinvest. Prijatelj projekta je Hrvatska gospodarska komora.