Estetika Hrvatski arhitekti oblikuju budućnost: Objavljene nominacije za nagrade najboljima

Hrvatski arhitekti oblikuju budućnost: Objavljene nominacije za nagrade najboljima

Promo
Ivana Solar baustela.hr

27. veljača 2026.

Hrvatski arhitekti oblikuju budućnost: Objavljene nominacije za nagrade najboljima

medalje | foto: HKA

Hrvatska komora arhitekata i ove godine prepoznaje iznimna postignuća u arhitektonskoj struci. Fokus je na inovaciji i održivosti.

Priznanja Hrvatske komora arhitekta (HKA) dodjeljuje pravnim subjektima, institucijama, jedinicama lokalne i regionalne samouprave te pojedincima. Odnosno onima čiji projekti i inicijative značajno doprinose kulturi građenja, planiranju prostora te primjeni inovativnih i održivih rješenja u arhitekturi.

Ovogodišnji natječaj privukao je 28 prijava, od kojih su mnoge konkurirale u više kategorija, što dodatno potvrđuje raznolikost i kreativnost hrvatske arhitektonske scene. Povjerenstvo HKA, sastavljeno od istaknutih stručnjaka, temeljito je razmotrilo sve prijave, a nominacije su potvrđene od strane Upravnog odbora.

Ovaj proces jasno pokazuje koliko je važno prepoznati doprinos arhitekata i institucija koje oblikuju prostor i kvalitetu života u Hrvatskoj. Dodjela nagrada također služi kao poticaj struci za daljnje inovacije i primjenu održivih pristupa u projektiranju i gradnji.

Doprinos kulturi građenja

U kategoriji doprinosu kulturi građenja nominirana je Oris Kuća arhitekture, čiji je direktor Andrija Rusan, projekt koji već godinama predstavlja centar arhitektonske edukacije i dijaloga u Hrvatskoj. Osim Oris Kuće arhitekture, povjerenstvo je prepoznalo rekonstrukciju dvorišta i prizemne etaže Papalićeve palače u Muzeju grada Splita, projekt koji potpisuju Damir Gamulin i Antun Sevšek iz Organiziranog oblikovanja te Ivo Vojnović iz Ureda Vojnović.

Ovi projekti ističu se svojim doprinosom očuvanju i reinterpretaciji arhitektonske baštine, kombinirajući poštivanje povijesnih vrijednosti s modernim pristupima. Naglasak je stavljen na kvalitetu izvedbe, prostornu funkcionalnost i edukativni potencijal, a oba projekta služe kao inspiracija za buduće arhitektonske inicijative u kulturnim institucijama.

Planiranje prostora

U kategoriji planiranja prostora istaknuta je Konzervatorsko-krajobrazna studija za područja krajobraznih cjelina unutar kojih se nalaze izgrađene zone u Nacionalnom parku Kornati, koju su razvili timovi ASK Atelier  i Land studio. Ova studija donosi integrirani pristup očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti te planiranju održivog razvoja prostora.

Druga nominacija je Metodološki vodič za izradu krajobraznih osnova u Republici Hrvatskoj, koji je rezultat suradnje brojnih stručnjaka Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta, Zavoda za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu te stručnog tima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Vodič predstavlja značajan alat za arhitekte, urbaniste i konzervatore jer standardizira i olakšava proces izrade krajobraznih planova u Hrvatskoj.

Treća nominacija u ovoj kategoriji odnosi se na projekt Split – Solin – Kaštela – Trogir 21 Grad Gradova, čiji su autori Ante Kuzmanić, Ivan Jurić i Jere Kuzmanić, projekt koji istražuje prostornu povezanost i identitet urbanih sredina u široj regiji. Ove nominacije zajedno pokazuju kako planiranje prostora može služiti kao most između kulturne baštine, prirodnog okoliša i suvremenih urbanih potreba.

Inovacije i održivost u arhitekturi

Kategorija inovacija i održivosti u arhitekturi prepoznaje projekte koji kombiniraju kreativnost i odgovoran pristup okolišu. Među nominiranima je projekt ActGREEN, odnosno Zelena dvorišta za ugljičnu neutralnost, koji je razvijen u suradnji Grada Zagreba, Sveučilišta u Zagrebu, ODRAZ-a i Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata, a uključuje veliki tim stručnjaka i suradnika. Projekt promovira urbane zelene površine kao instrument smanjenja ugljičnog otiska i poboljšanja kvalitete života u gradovima.

Druga nominacija je Regenerativna mikrofarma Bota u Bisku, koju je osmislio Hrvoje Bota uz suradnju Ivane Bota, Ivane Pozaić, Hele Ivasović i Ane Kakić, a koja predstavlja model održive poljoprivrede u malim zajednicama.

Treći projekt je Slobodne veze Udruge za suvremene umjetničke prakse, odnosno projekt Motel Trogir, koji vodi Nataša Bodrožić uz suradnju brojnih stručnjaka i udruga, a fokusira se na zaštitu i kritičku re-evaluaciju modernističke arhitekture druge polovice 20. stoljeća.

Ove nominacije naglašavaju važnost inovativnih i održivih rješenja koja istovremeno čuvaju arhitektonsku i kulturnu baštinu te potiču nove modele razvoja prostora.

Svečana dodjela nagrada

Dobitnici nagrada bit će proglašeni na svečanosti 19. ožujka 2026. u okviru Dana arhitekata 10.0, koji se održavaju od 19. do 21. ožujka u Brela, u Hotelu Maestral. Ovaj događaj predstavlja priliku za proslavu postignuća i inovacija u arhitekturi, ali i za razmjenu iskustava i ideja među arhitektima, urbanistima i drugim stručnjacima.

Svečanost naglašava ulogu Hrvatske komore arhitekata u promicanju izvrsnosti, stručnosti i kreativnosti u struci, te daje poticaj mladim arhitektima i istraživačima da nastave razvijati projekte koji mijenjaju prostor i društvo. Nominacije i dodjela nagrada jasno pokazuju kako hrvatska arhitektonska scena istovremeno čuva tradiciju, implementira inovacije i razvija održive prakse.