Nova stambena strategija: Upoznajte model mrkve, brzu aktivaciju imovine i APN 2.0

Subvencija stanodavcima do tržišne cijene, aktivacija imovine i modificirani program poticane stanogradnje, modeli su koje država razmatra u koncepciji Nacionalnog plana stambene politike. Oni su dio stambene strategije koju Hrvatska donosi prvi puta od svoje samostalnosti, a kojom je predviđeno definiranje poluga uz pomoć kojih bi se osiguralo priuštivo stanovanje, prvenstveno mladim obiteljima, ali i ostalim građanima.

Hrvatska je u procesu donošenja stambene strategije koja bi konačno trebala definirati u kojem smjeru treba ići kako bi se postojeći stambeni fond maksimalno iskoristio. Kao i što je potrebno graditi da bi se osiguralo stambeno zbrinjavanje mladih obitelji.

Stambena strategija bila je tema konferencije ‘Kakva nam stambena politika treba’, koju su organizirale Hrvatska gospodarska komora i Slobodna Dalmacija u Splitu. Tu je i potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić govorio o stanju na tržištu nekretnina.

Istaknu je kako visoka stopa rasta cijena nekretnina, a posebno stanova, nije hrvatska posebnost. Kao i da su cijene nekretnina rasle u svim zemljama članicama EU-a u prvih deset godina članstva, posebno na Mediteranu.

– To se otprilike događa i kod nas, s tim da smo mi u međuvremenu dobili euro i ušli u Schengen, a uz to je bila i energetska kriza koja je dovela do povećanja cijena građevinskog materijala, proizvoda i usluga. Kad se to zbroji, cijene nekretnina rastu, velika je potražnja stranih kupaca i investitora pa je tako praktički svaka treća nekretnina u Hrvatskoj plaćena iz stranih izvora. Da bismo to prevenirali, predvidjeli smo realizaciju i aktivaciju velikog broja praznih stanova, kazao je ministar Bačić istakavši kako Hrvatska prema podacima DZS-a iz popisa stanovništva 2021. godine ima 600 tisuća nenastanjenih stanova.

Tri modela

Ministar Bačić najavljuje da će država ići na to da kroz ‘model mrkve‘ vlasnicima stanova koji bi ušli u njezin program priuštivog najma, ponudi naknadu iz državnog proračuna koja bi bila razlika između priuštive i tržišne cijene. Vlasnici stanova koji bi ušli u taj program trebali bi imati ugovor o najmu s korisnicima na razdoblje od pet do deset godina, a država bih ih subvencionirala razlikom između priuštive i tržišne cijene najma.

Drugi model je brza aktivacija neperspektivne imovine, a riječ je o brojnim vojarnama, školama i napuštenim objektima koji se mogu prenamijeniti, što je brže nego ići u komunalno opremanje građevinskog zemljišta, zauzimanja zelene površine i mijenjanja prostornih i urbanističkih planova.

Modificirana poticana stanogradnja je treći model. Njega bi provodio APN pri čemu bi s gradovima i općinama država ušla u bržu realizaciju izgradnje novih stanova na prostoru koji su predviđeni prostornim planovima.

Četiri mjere

Kako je Bačić najavio, dio stambene strategije bit će i četiri mjere. Naime Nacionalni plan stambene politike, koji će omogućiti priuštivo stanovanje, uključuje nekoliko smjernica koje će držati pravac provedbi.

To su, prije svega mjere financijske poluge poput povećanja fonda stambenih jedinica, aktivaciju velikog broja praznih stanova, jačanja smještajnih kapaciteta za studente, programa za naše starije sugrađane, a sve u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. Uz ovu se mjeru veže i mjere porezne poluge koje obuhvaćaju razne olakšice i redefiniranje porezne politike, prvenstveno kod kupnje prve nekretnine

Treća mjera je mjere zemljišne poluge čiji je cilj i stvaranje poticajnog investicijskog okruženja za gradnju novih stambenih jedinica. Ne treba zaboraviti ni mjere ekološke/energetske poluge kroz koje se realiziraju i planiraju programi energetskih obnova te zelene urbane infrastrukture.

Doznajte ovdje u koliko kvadrata žive Zagrepčani.