Na privatnim otocima zabranjena je gradnja: Vlasnicima su zbog toga svezane ruke

Od 1.244 otoka u Hrvatskoj, samo  67 ih je naseljeno. Manji otoci koji su u privatnom vlasništvu, ostaju zapušteni i zarasli zbog zakona koji brane ikakvu gradnju. Otoci se smatraju primorskim dobrom i na njima se ne smiju graditi građevine za stanovanje, osim u slučaju poljoprivrednih otoka. Vlasnicima manjih otoka vezane su ruke: kupaca ima, ali svi odustanu zbog zakona o gradnji dok otoci propadaju.

Vječno pitanje oko naših prelijepih otoka jest trebaju li se oni privatizirati? Postoje pozitivne i negativne strane privatizacije, ali zapuštenost privatnih otoka zbog zakona koji ne dozvoljavaju ulaganja, svakako je nešto negativno.

Prodaje se nekoliko otoka, od šest milijuna do dvjesto, no kupaca nema.  Zato što te otoke ne mogu nikako iskoristiti ili namijeniti, osim za poljoprivredu, što je u potpunosti neisplativo. Osim toga, prilikom svake prodaje privatnog otoka, on se prvo mora ponuditi državi, rekli su u prilogu RTL Potrage.

Djedovina koju se ne može iskoristiti

Prvi sugovornik RTL-ove Potrage je Ivica Bambuk, koji je otok naslijedio od svog djeda. Na otoku se djed bavio poljoprivredom, kada je bila isplativa i prehranjivala cijelu obitelj. Danas, otok stoji zapušten i prazan, jer zakoni ograničavaju bilo kakve aktivnosti. Zbog istih, niti kupci ne žele investirati tolike iznose u nešto s čime ne mogu ništa.

– To je obiteljsko naslijeđe. Sutra bi to mogli biti otoci od naše djece. Vidimo da vrijeme prolazi, a od otoka nema nikakve koristi. Na njemu se ne smije ništa graditi, tako da smo došli na ideju da bi ga bilo najbolje prodati, rekao je Ivica Bambuk.

Ivičin otok se prodaje za 900.000 eura, a kupaca je mnogo. No, svi ubrzo odustanu kada shvate da se na otoku može graditi minimalno ili se ne može uopće graditi.

– Zakoni koji su pisani idu protiv vlasnika otoka. Vlasnici jesu na papiru, ali nemaju pravo korištenja tog vlasništva. Taj otok u samom zaljevu neiskorišten stoji, a građevinske dozvole ne dozvoljavaju nikakvu gradnju, razočarano je rekao Ivica.

Otoci su na prodaju i kupaca ima, ali…

Kada netko investira milijunske iznose za novu nekretninu, točnije otok, sigurno ne misli na njemu spavati u šatoru ili krevetu za napuhavanje. Otočić nedaleko od Trogira prodaje se već šest godina.

– Kupaca i zainteresiranih ima, ljudi bi platili te novce za vlastiti otok. No, kada im kažemo da je na otoku zabranjena svaka gradnja, onda kupci automatski odustaju. Kupiti otok da bi se na njemu samo moglo kupati, stvarno nema smisla, rekla je direktorica agencije za poslovanje nekretninama, Jasminka Biliškov.

Postoji otočić od 5.000 kvadrata koji je u vlasništvu starosjedioca iz Vinišća. U razgovoru s RTL-om objasnio je kako dnevno zaprima i po sto poziva za otok, a zovu i strani i domaći kupci. Svi žele isto, privatni otok. No, dok otok mogu dobiti, plažu ne mogu. Šest metara mora u krugu otoka je dobro u kojemu mogu uživati svi, bili oni vlasnici otoka ili turisti.

– Plaža se jedino može dobiti od strane države, pod koncesiju. Tek tada se ne može kupati bilo tko. Ali u tom slučaju, država ostvaruje novčani profit za tu koncesiju, rekla je Jasminka Biliškov.

Kada se otok prodaje, država ima pravo prva kupiti

Gotovo 700 otoka u Hrvatskoj je u programu zaštite. Tako država, županije i lokalne vlasti prve imaju pravo prihvatiti ponudu prodaje otoka.

– Ukoliko grad, županija ili država odbiju kupnju otoka, onda on može ići u slobodnu prodaju. Cijena po kojoj se otok ponudi gradu, županiji ili državi mora biti niža od one u slobodnoj prodaji, rekla je Jasminka Biliškov.

Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja ima pravo prvokupa, nije ponuđen niti jedan otok. Samo jednom su iskoristili pravo prvokupa i kupili česticu kraj Paklenih otoka. Na takve se investicije općine i županije rijetko odlučuju jer si ih ne mogu priuštiti.

Ne preostaje ništa nego otok prodati

Vlasnici otoka pokraj Šibenika, Ivica Bambuk i njegova sestra, iz svih navedenih razloga žele prodati otok. Ulaganje se ne isplati, zakon im je svezao ruke, a obiteljski otok propada.

– Za investiranje u ovaj otok treba dosta novaca. Nismo baš spremni za neke veće investicije, iako još uvijek razmišljamo o tome. Išli smo linijom manjeg otpora, rekao je Ivica.

Prvotno su htjeli otok pretvoriti u kamp. No, prostorni plan uništio je snove o bilo kakvoj gradnji. Iako ovaj otočić nije među onih 700 koji su u programu zaštite, jedina investicija koja je dopuštena na njemu je poljoprivredna.

– Poljoprivredno gospodarstvo koje se može raditi na površini od tri hektara. Uz to se može napraviti 400 metara kvadratnih nadzemne građevine i 1.000 metara kvadratnih podzemne. Međutim, za to vam treba dovoljno velika površina. Naravno uz OPG koji se bavi vinom, maslinama ili smiljem, rekla je Jasminka Biliškov.

Vlasnicima OPG-a dozvoljena je izgradnja kuće za stanovanje i gospodarskog objekta.

– Otoci su takvo područje koje je iznimno fragilno, i biološki i krajobrazno. Nema razloga da zadiremo s takvim stvarima. Najbolje bi bilo da izgradimo sve i da na kraju nemamo ništa zelenih ili zaštićenih površina. Na taj način ćemo ostaviti svojim nasljednicima ne znam što, rekao je šibensko-kninski župan, Marko Jelić.

Na nekim privatnim otocima su ipak dozvoljeni građevinski radovi

Građevinski radovi dopušteni su jedino na otocima s ruševinama koje vlasnici smiju adaptirati, ali u postojećim okvirima. Također, objekti na otocima izgrađeni prije 1968. godine su legalni. Ima primjer privatnih otoka s građevinama  izgrađenima prije 1968. godine koji imaju i restorane i stambene objekte. Za takav otok će kupci morati izdvojiti 20 milijuna eura.

‘Rješenje je grčki model’

Direktorica agencije za prodaju nekretnina rekla je kako imala ozbiljnih kupaca za naše otoke, poput kraljevskih obitelji i Berniea Ecclestonea. No, svi su odustali. Biliškov vidi rješenje u grčkom modelu. U Grčkoj je dozvoljena gradnja na privatnim otocima uz kontrolirane uvjete.

– Grci imaju jako dobar model jer država daje na koncesiju državne otoke. Ljudi imaju za to interes, uzimaju koncesije, država puni proračun i svi su zadovoljni, rekla je Jasminka Biliškov.