Veliki pad u kupnji kuća, stanova i zemljišta u prošloj godini: Sad se svi nadaju nižim cijenama

Porezna uprava objavila je podatke o broju kupoprodaja nekretnina, od kuća i stanova do poljoprivrednih i građevinskih zemljišta, i – čini se da ima razloga za slavlje. Kako je u većini županija u posljednjih godinu dana zabilježen pad kupoprodaje nekretnina, ne bi li i cijene trebale pasti? Stručnjaci upozoravaju da, ako i dođe do nižih cijena, ipak ne treba očekivati značajno pojeftinjenje stanova, kuća i zemljišta. Promjena će najvjerojatnije biti, ali će se javljati umjereno i u različitoj mjeri u različitim županijama.

Porezna uprava objavila je podatke koji upućuju da su se u Hrvatskoj tijekom 2025. godine prilično manje kupovale nekretnine nego u godini prije. Objavljeni pregled obuhvaća kupoprodaje nekretnina za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice, a podaci su razvrstani prema više kriterija. Tako se može vidjeti i da je najveći pad bio u jednoj županiji na moru, a porast minimalan – i to u samo tri županije. O podacima su se u međuvremenu oglasili i stručnjaci.

Najveći pad na moru

Promatrajući nove podatke koje je objavila Porezna uprava, može se uočiti da je u gotovo svim županijama zabilježen pad broja kupoprodaja nekretnina. U Gradu Zagrebu broj transakcija pao je s 18.024 u 2024. na 16.563 transakcija u 2025. godini, što je pad od 8,11 posto. No, u tri županije pad je bio posebno izražen.

Najveći u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je broj kupoprodaja pao s 14.574 na 9.937, ali značajna razlika zabilježena je i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je broj kupoprodaja s 10.961 ‘sišao’ na 8.387 transakcija, te u Istarskoj županiji, u kojoj je u 2025. zabilježeno 9.804 kupoprodaja u odnosu na 11.741 godinu prije. Dakle, 1.937 kupoprodaja manje.

S druge strane, vrlo mali porast broja transakcija zabilježen je u Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji.

Manje prodaje u svim kategorijama

Prema vrstama nekretnina, pad je zabilježen u svim kategorijama. Kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta smanjena za 12,57 posto, dok je kod građevinskog zemljišta zabilježen pad od 14,39 posto. Manje se trgovalo i stanovima odnosno apartmanima, a na tom polju dogodio se pad od 13,35 posto. U posljednjoj kategoriji takozvanih različitih nekretnina broj transakcija manji je za 11,34 posto.

Na podatke Porezne uprave za vikend su se osvrtali matematičari, ekonomisti i stručnjaci za nekretnine, među kojima i direktorica Kreditnog poslovanja u Opereti, Martina Mataić Škugor, u objavi na društvenoj mreži LinkedIn. Kako je navela, ukupni pad broja prodanih nekretnina u 2025. u odnosu na 2024. iznosi 13,2 posto, što je, ističe, u skladu s očekivanjima temeljenima na podacima za prvih devet mjeseci godine.

‘Moguća je korekcija cijena’

Vezano za postotke koji pokazuju pad u kupoprodaji napomenula je da Hrvatska ne predstavlja jedinstveni trend, što se jasno vidi iz razlika među županijama. Istaknula je te razlike, navodeći kako se pad transakcija u jadranskim županijama dijelom može povezati s padom kupnje kod stranih državljana, koji je 21,5 posto u odnosu na 2024., dok je u kontinentalnim županijama izraženija osjetljivost kupaca na cijene nekretnina.

Najviše stranih kupaca, nastavila je, i dalje dolazi iz Slovenije, Njemačke i Austrije, iako je broj transakcija iz tih zemalja pao između 26 i 27 posto. Na četvrto mjesto došli su državljani Bosne i Hercegovine, uz minimalan pad od 1,5 posto.

Na kraju svega, potencijalne kupce ipak najviše zanima hoće li doći do pada cijena, odnosno na koji način će se službene brojke odraziti na tržište. Što se tiče projekcije za nadolazeće razdoblje, Mataić Škugor u svojoj objavi je zaključila da se može očekivati stabilizacija tržišta i cijena, no i da ona neće biti ravnomjerna. U pojedinim dijelovima zemlje i segmentima ponude moguća je korekcija cijena, dok će u drugima one i dalje rasti, ali umjerenijim tempom – dakle, ima mjesta za optimizam, doduše, ne pretjerani.