Građani se bune: Ne žele dalekovod snage 400 kilovata u svojim dvorištima
Dalekovod dug 25 kilometara koji će prolaziti prostorom općina Hrvace, Grada Sinja, Općine Muć i Općine Klis uznemirio je stanovnike kroz čija će mjesta prolaziti. Dvosustavni dalekovod trebao bi na području Splitsko-dalmatinske županije s početnim rasklopištem na prostoru Općine Hrvace, omogućiti prijenos električne energije iz elektrane RH Vrdovo i kogeneracijske plinske elektrane Peruća preko spojnog dalekovoda prema redistribucijskom sustavu Republike Hrvatske. Mještani Cetinske krajine bune se zbog toga što će dalekovod prolaziti naseljenim mjestima, za što smatraju da je potpuno nepotrebno.
dalekovod | foto: dalekovod
Početkom lipnja, mještani Potravlja počeli su se okupljati i buniti se, i to zbog dobrog razloga. U Cetinskoj krajini, stanovnike i gradske vlasti zasmetala je izgradnja dalekovoda Hrvace-Konjsko. Novi dalekovod dijelom će prolaziti kroz naseljena mjesta, što mještani smatraju nepotrebnim.
Kako stoji u Studiji o utjecaju na okoliš projekta iz 2016., riječ je o dalekovodu značajki 2×400 kV Hrvace-Konjsko sa rasklopištem TS Hrvace 400/110 kV. Svrha zahvata omogućiti je prijenos električne energije iz Reverzibilne hidroelektrane RH Vrdovo i Kombi kogeneracijske plinske elektrane KKPE Peruća preko rasklopišta TS Hrvatske i spojnog dalekovoda Hrvace-Konjsko prema elektrodistribucijskom sustavu Republike Hrvatske. Međutim, dok će dalekovod prolaziti privatnim zemljištima, kroz naseljena mjesta, građani tvrde – to nije potrebno.
Put 25 kilometara dugog sustava
Dalekovod je predviđen kao dvosustavni (2×400 kV), što znači da se na istim stupovima postavljaju dva prijenosna sustava 400 kV, svaka sa tri užeta vodiča. Sustavi pritom funkcioniraju odvojeno te su neovisni jedan o drugome. Za dalekovod je predviđeno da će se nalaziti na području Splitsko-dalmatinske županije, s početnim rasklopištem na prostoru Općine Hrvace.
Kao linijski objekt, dalekovod bi prolazio prostorom Općine Hrvace, Grada Sinja, Općine Muć i Općine Klis. Kao početna točka planirano je Rasklopište TS 400/110 kV Hrvace od kojeg se trasa pruža u smjeru jugozapad-jug prema postojećem rasklopištu u Konjskom, gdje bi dalekovod i završio.
Duljina planiranog dalekovoda Hrvace-Konjsko iznosi oko 25 kilometara, a trasa će prolaziti kroz katastarske općine KO Satrić, Potravlje, Gornji Muć, Sutina, Gizdavac, Prugovo, Konjsko, koje su sve u sastavu Splitsko-dalmatinske županije. Iako je studija o utjecaju na okoliš izvedena još 2016. godine, ovaj mjesec stanovnici mjesta Potravlja kroz koje će dalekovod prolaziti pobunili su se zbog putanje koju smatraju besmislenom.
Zašto ‘naokolo’?
U priopćenju jednog od sastanaka koji su održali kako bi skupno ukazali na i pobunili se protiv gradnje dalekovoda u svom mjestu, naveli su što ih najviše smeta. Prije svega, zabrinjava ih što je dalekovod ucrtan točno preko sredine naselja i preko nekoliko zaselaka u selu Potravlju. Brine ih, kako blizina dalekovoda naselju, za koju navode da bi mogla biti štetna, tako i da će dalekovod otjerati i one koji su krenuli doseljavati ili planirali povremeno boraviti u mjestu.
– Zato je dalekovod šaka u oko svima koji se misle, i koji su se taman počeli vraćati u ovaj ruralni kraj, a baš pod tim dalekovodom više ljudi i trenutno gradi ruralnu kuću za odmor i planira se vratiti živjeti od agroturizma, a neki se već time točno na trasi dalekovoda i bave, stoji u priopćenju nakon sastanka mještana Potravlja.
Kroz naseljena mjesta
Mještani ne odustaju od nauma da pokušaju upozoriti na nelogičnost trase te priželjkuju njeno preusmjeravanje. Put dalekovoda je, ističu, bez potrebe produljen na način da prolazi kroz okolna, naseljena mjesta i preko privatnih posjeda, dok postoji mogućnost da ga se smjesti putem nenaseljenih državnih zemljišta. Problematičnim smatraju što je odabrana trasa projekta dvostruko dulja nego što bi mogla biti.
– Sad je lijepo kod nas. Nema ništa, čuje se samo cvrkut ptica. Ako mi prođe dalekovod ovdje iza mene, čut ću samo zujanje. I kako ću onda živjeti? Kako ću spavati?, komentar na dalekovod jednog mještanina prenosi dnevnik.hr.
Osim ovog, pitanje narušavanja vizualnog identiteta, mjesta samo po sebi se nameće kao još jedan jasan problem smještanja dalekovoda. ‘Na nogama’ su i vlast i mještani koji će se javiti Splitsko-dalmatinskoj županiji kako bi razmotrila izmjenu trase dalekovoda.
Za vjetroelektranu koja je u Senju krenula s radom prije dvije godine, zbog buke vjetroagregata i drugih razloga čekala se dozvola. O čemu je točno bila riječ, pogledajte ovdje.
