Hrvatska će kroz 7 godina dobiti 25 milijarda eura iz EU fondova: Velik dio ide za građevinarstvo

Hrvatska će u idućih sedam godina dobiti oko 25 milijarda eura iz EU fondova, a ministar Bačić je najavio da će velik dio tog novca proći kroz ruke građevinara. Ministar Bačić je sudjelovao na 17. Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva u Opatiji, gdje je komentirao trenutno stanje građevinskog sektora u državi.

Podsjetivši da je lani u Hrvatskoj izdano 11.600 građevinskih dozvola, a ukupan obujam radova bio vrijedan oko šest milijardi eura, Ministar Bačić je rekao kako se može reći da je gotovo 10 posto BDP-a u rukama građevinara i drugih sudionika projekata realizacije građevinskih dozvola. Prema njegovim riječima, trenutno je u hrvatskom građevinarstvu zaposleno oko 140 tisuća radnika.

Od toga je  50 tisuća stranih radnika, a velik dio infrastrukturnih javnih radova oslanja se na europske fondove. Ministar je rekao i da se s nedostatkom radnika suočavaju i druge djelatnosti te da će na brojna otvorena pitanja trebati kvalitetno odgovoriti.

Bačić je istaknuo da je ministarstvo prioritetno okrenuto obnovi nakon potresa, da je veliki dio javnih zgrada i infrastrukture financiran iz europskog Fonda solidarnosti, a rok do kraja lipnja je posve iskorišten te su s današnjim danom, od odobrenih 1,3 milijarde eura, iskorištene 1,15 milijarde eura, a do kraja mjeseca će biti više od 1,25 milijarde eura.

Više od 20 tisuća novih stanova godišnje

Ministar Bačić je sudjelovao i na okruglom stolu na temu ‘Hrvatski New Deal – biti ili ne biti – značaj velikih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj’. Tom prilikom je rekao da se u Hrvatskoj jako puno gradi, kako u projektima s javnim naručiteljima, tako i ondje gdje su ulaganja privatna. Istaknuo je da se na godišnjoj razini gradi više od 20 tisuća stanova, što govori o potrebi za angažmanom građevinske operative, što donosi posao i drugim industrijama.

Na pitanje o najvećem projektu, odgovorio je da je za strateški i gospodarski razvoj Hrvatske najvažnija pruga od Rijeke do mađarske granice. Bačić je rekao da na svaki euro koji dođe u Rijeku, svi sudionici – agenti, špediteri, brodari, prijevoznici i drugi, dobiju 20 eura. Naglasio je i da je u tom smislu važan dovršetak terminala na Zagrebačkoj obali u Rijeci i izgradnja nizinske pruge.

Govoreći o sustavu javne nabave, rekao je da najjeftinija ponuda često nije rješenje nego zna biti problem. Podsjetio je da je potpisan pravilnik koji je omogućio svim sudionicima obnove da brže prođu kroz sustav, s fleksibilnijim normama te da bez toga ne bi bila iskorištena sredstva za oba potresa.

Što nakon obnove?

Na pitanje što će biti s angažmanom građevinskog sektora nakon obnove, Bačić je rekao da je nužno napraviti okvir financiranja infrastrukturnih radova i potaknuti gospodarstvo na nova ulaganja, primjerice riješiti pitanje neizgrađenog građevinskog zemljišta koje je u pretvorbi ostalo neriješeno, ponajprije kod hotelskih kompleksa.

Bačić je još rekao da će stradalnici potresa koji ne žele napustiti kontejnerska naselja na Banovini, do kraja kolovoza biti izmješteni u obnovljene kuće ili u višestambene zgrade koje se grade u Petrinji ili Glini ili u manja naselja na području Gline, Petrinje i Siska.

– Moći će biti izmješteni i u kuće koje država kupuje i dat će ih na korištenje ili u stanove za koje država plaća najam. Za one koji nemaju pravo na obnovu, a ne žele iz kontejnera, nabavit će se mobilne drvene visokoenergetske kuće koje će biti postavljene na područjima kontejnerskih naselja, rekao je Bačić.