Plan za opasni i neopasni otpad: Kako da guma, plastika i medicinsko smeće prestanu curiti u tlo

Nekoliko dana nakon izrade, na stranici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije osvanuo je Plan sanacije lokacije onečišćene otpadom - PPK Velebit u Gospiću. Kompletna sanacija uključivala bi uklanjanje nezakonito odloženog, skladištenog i zakopanog otpada na području bivšeg industrijskog kompleksa, a izvodilo bi ju se fazno.

Cilj je ukloniti izvor onečišćenja, spriječiti daljnje širenje i smanjenje rizika za tlo, podzemne vode, zrak, bioraznolikost, stanovništvo, radnike, ali i buduću namjenu prostora, stoji u dokumentu. Sanacija je hitna ponajviše zbog hidrogeoloških značajki lokacije - pukotinskog podzemlja promjenjive propusnosti radi kojega postoji mogućnost prijenos onečišćenja podzemnim vodama. 

Krenula privremena mjera, ovo je sljedeće 

Uoči početka privremene mjere prekrivanja otpada na ilegalnom odlagalištu Gospić koje provodi tvrtka Kostak-graditeljstvo, članica grupacije Kostak, Ministarstvo zaštite okoliša objavljuje ključni dokument - Plan sanacije. Pravna osnova za pripremu i provedbu sanacije proizlazi iz Zakona o gospodarenju otpadom, na lokaciji bivšeg industrijskog kompleksa PPK Velebit, i dijelom susjednih čestica. 

U dokumentu piše da su na lokaciji utvrđene dvije zone sanacije - zona 1 na kojoj je i opasni i neopasni otpad, a uključuje 11 čestica na području katastarske općine Divoselo te zona 2 na kojoj je neopasni otpad koji obuhvaća dijelove dviju katastarskih čestica, u istoj katastarskoj općini. 

Zahvat je radi operativnosti podijeljen na funkcionalne cjeline provedbe, odnosno na četiri faze kroz koje će se provoditi sanacija. Naime, na lokaciji su različite vrste otpada, koji je i različito raspodijeljen i skladišten je na različite načine - dio se nalazi u vrećama, dio u zgradama, dio je rasut, a dio zakopan. Sav je potrebno sanirati na način da se ukloni onečišćenje i smanji se rizik za daljnje zagađenje okoliša i ugrozu za bioraznolikost. 

Snimka otpada u Gospiću | Foto: MZOZT, snimka zaslona

Na tisuće tona opasnog i neopasnog otpada

U prvoj fazi bi se sanirao rasuti opasni otpad. Trenutno, oko 2.500 tona opasnog otpada nalazi se na otvorenom, uz silos građevine, a taj otpad je potrebno ukloniti, razvrstati i predati ovlaštenim osobama na odgovarajuću obradu ili na zbrinjavanje. Druga faza traži sanaciju oko 650 tona neopasnog otpada u velikim vrećama - plastika, guma i miješani otpad, koji bi se uklonio i zbrinuo na odabranim lokacijama, a o čemu smo pisali i ovdje. 

Zatim se planira uklanjanje oko 32.915 tona otpada na površini od 14.267 četvornih metara, te na prosječnoj dubini od 2,9 metara. Ovo je mješavina EE otpada, ostataka medicinskog i tehnološki obrađenog otpada, ali i građevinskih te mineralnih materijala te plastike i sitnozrnatih frakcija, djelomično izmiješanih s prirodnim tlom. U ovom slučaju sanacija će zahtijevati iskop, razdvajanje otpada i tla, klasifikaciju te predaju odgovarajućim ovlaštenim obrađivačima, čitamo iz dokumenta. 

Konačno, u Fazi 4 je planirana sanacija oko 6.000 tona opasnog i neopasnog otpada smještenog u skladišnim objektima. I taj otpad potrebno je razvrstati pa zbrinuti prema svojstvima. 

Neke analize već zabrinjavaju

O hidnosti sanacije govore hidrogeološke značajke lokacije, lokacija pripada krškom vodonosnom sustavu JKNG-06 Lika-Gacka. Zbog pukotinske i kavernozne poroznosti karbonatnih stijena te promjenjive propusnosti naslaga postoji mogućnost prijenosa onečišćenja podzemnim vodama. Rijeka Lika predstavlja glavnu lokalnu drenažnu bazu, čitamo u Planu. 

Prema dokumentu, podzemno vodno tijelo Lika-Gacka ocijenjeno je dobrim kemiijskim i količinskom stanjem, ali je ukupno stanje površinskog vodnog tijela Krušćica ocijenjeno lošim. Istraživanja su utvrdila lokalni utjecaj otpada na plitke podzemne vode, bez dosad utvrđenih dokaza širenja onečišćenja u dublji krški vodonosnik. 

Ipak, uklanjanje svih kategorija otpada uzimajući u obzir trenutno stanje prilično je hitno. Treba razlikovati otpad od onečišćenog i čistog tla, stabilizirati i urediti teren, a uz to nastaviti ciljani monitoring podzemnih i površinskih voda radi praćenja mogućeg širenja onečišćenja.