Od 2027. novi uvjet stranim radnicima na gradilištu: Morat će poznavati jezik, ali samo najosnovnije

Ove godine u svibnju izglasane su izmjene i dopune Zakona o strancima, koje, između ostalog, definiraju i potrebnu razinu znanja hrvatskog jezika. Članak 92.a Zakona odnosi se za 'znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma za državljane trećih zemalja kojima je izdana dozvola za boravak i rad'.

Odredbe kojima je predviđena razina znanja A1.1 za strane radnike, a bit će na snazi od iduće godine, relevantne su i za sektor građevinarstva u kojemu se, znamo, zapošljava velik broj radnika koji u Hrvatsku dolaze raditi iz drugih zemalja. Najzad, približno svaka četvrta dozvola koju je Hrvatska izdala stranom radniku povezana je s građevinskim sektorom - kako smo pisali ovdje. 

Jezične barijere ugrožavaju sigurnost

Od početka godine do kraja srpnja 2026. Hrvatska je stranim državljanima izdala ukupno 106.395 dozvola za boravak i rad, pokazali su podaci MUP-a. Prema ovim podacima, strani radnici više nisu koncentrirani samo u turizmu i u sezonskim poslovima, već velik dio radi u industriji, prometu i trgovini, a puno ih je zaposleno i u građevinarstvu.

Upravo u skladu s tim, za građevinarstvo je, kao i za druge sektore u kojima se zapošljavaju strani radnici, važan dio izmijenjenog Zakona o strancima koji govori o zahtjevima o poznavanju hrvatskog jezika. Iako smo u neslužbenim razgovorima na brojnim gradilištima koja smo posjetili čuli kako jezična barijera nije bitan problem za obavljanje dužnosti na gradilištu, u javnosti je bilo govora o tome kako nepoznavanje hrvatskoga može biti otegotna okolnost na gradilištu.

Naime, u 2024. godini na gradilištima u Hrvatskoj smrtno je stradalo 17 građevinskih radnika (od ukupno 30 smrtno stradalih radnika na svim mjestima rada u toj godini), dok ih je više od 500 završilo na bolničkom liječenju zbog ozljeda. Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) nastavno na te podatke upozorio je na praksu u vezi sa zaštitom zdravlja i života radnika. Iz Sindikata su posebnu pažnju posvetili temi jezičnih barijera koja, po njima, ozbiljno ugrožava sigurnost na radu. Kako su naveli, sve skupa oko 50 tisuća stranih radnika u graditeljstvu ne razumije hrvatski jezik.

Sve troškove snosi poslodavac

Izmjenama Zakona o strancima to se mijenja jer se prema članku 92.a od radnika traži poznavanje najmanje razine A1.1 hrvatskog jezika. Prema odredbama Zakona, ispit poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma dužan je položiti državljanin treće zemlje koji u Hrvatskoj boravi najmanje godinu dana. Radnik treba imati dozvolu za boravak i rad izdanu sukladno odredbama istog Zakona.

- Standardizirani ispit znanja za osnovnu razinu poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma (A1.1) mogu provoditi škole stranih jezika koje imaju suglasnost ministra nadležnog za rad za izvođenje programa učenja hrvatskog jezika za strance kroz sustav vaučera, sveučilišta ili sastavnice sveučilišta koje izvode programe iz hrvatskog jezika i provode ispite, kao i ustanove koje imaju registriranu djelatnost obrazovanja odraslih ako imaju suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje za provođenje ispita iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma, nalaže Zakon, kao i to da troškove ispita snosi poslodavac.

Prvi korak prema poznavanju jezika

U Zakonu dalje piše da je dokaz o položenom ispitu sastavni dio evidencije o radnicima koju je poslodavac dužan voditi na temelju općeg propisa o radu. Ipak, A1.1 najniža je podrazina nekog jezika i predstavlja sam početak učenja u kojemu se svladavaju osnovne i svakodnevne jezične osnove.

Ona podrazumijeva razumijevanje i korištenje tek nekoliko desetaka najnužnijih riječi i jednostavnih izraza jezika, dok ne uključuje bilo kakve složenije strukture ili dulje razgovore. Službena zakonska obveza poznavanja jezika odnosi se na snalaženje u svakodnevnom životu, a ne na samom gradilištu, pa stoga ne uključuje specijalizirani strukovni rječnik.

Prema tome, ova razina ne bi trebala pomoći radnicima da bolje razumiju stručne pojmove koje najviše koriste. S druge strane, ova razina poznavanja hrvatskog jezika mogla bi poboljšati generalnu komunikaciju između radnika na gradilištu, ali ne i omogućiti radniku da iskomunicira primjedbe ili sumnje vezane uz lošu provedbu zaštite na radu. Ipak, ovo je možda prvi korak prema većoj sigurnosti na radnom mjestu i lakšoj komunikaciji s kolegama govornicima hrvatskog, ali i općenito u život u Hrvatskoj.