Svaki četvrti strani radnik u Hrvatskoj je bauštelac: Azijati 'prešišali' Bosnace i Srbe

Hrvatska je od početka godine do kraja srpnja 2026. stranim državljanima izdala 106.395 dozvola za boravak i rad, a podaci Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) pokazuju koliko se domaće tržište rada u samo nekoliko godina promijenilo. Strani radnici više nisu koncentrirani samo u turizmu i sezonskim poslovima. Postali su važan dio industrije, prometa i trgovine, a posebno se izdvaja građevinarstvo.

Očekivano, ipak najviše dozvola i dalje otpada na turizam i ugostiteljstvo, njih 43.693. No, odmah iza turističkog sektora nalazi se bauštela s čak 27.172 izdane dozvole. Slijede industrija s 12.276, promet i veze sa 6.607 te trgovina sa 6.387 dozvola.

Razmjeri oslanjanja građevinskog sektora na stranu radnu snagu još su vidljiviji kada se brojke stave u odnos. Na graditeljstvo otpada oko 25,5 posto svih dozvola za boravak i rad izdanih u prvih sedam mjeseci ove godine. Drugim riječima, približno svaka četvrta dozvola koju je Hrvatska izdala stranom radniku povezana je s građevinskim sektorom.

Statistička ograničenja

Podatak o 27.172 dozvole u graditeljstvu posebno je značajan jer je riječ o sektoru koji, za razliku od turizma, nije dominantno vezan uz nekoliko mjeseci turističke sezone. MUP-ovi podaci, međutim, imaju jedno važno ograničenje. Objavljena statistika ne razdvaja dozvole u graditeljstvu prema tome radi li se o novom zapošljavanju ili produljenju dozvole, niti pokazuje državljanstvo građevinskih radnika. Ne postoji ni križanje podataka prema kojem bi se moglo utvrditi koliko je građevinskih radnika zaposleno na području pojedine policijske uprave.

Zato se iz dostupnih podataka ne može, primjerice, zaključiti koliko među 27.172 dozvole u građevinarstvu otpada na državljane BiH, Srbije, Nepala, Filipina ili Indije. Isto tako, ne može se precizno utvrditi koliko se od gotovo 15 tisuća produljenih dozvola na području zagrebačke policijske uprave odnosi upravo na građevinu.

No, ono što brojke nedvojbeno pokazuju jest razmjer potreba sektora. Kako je već spomenuto, više od četvrtine svih dozvola izdanih strancima vezano je uz graditeljstvo. To građevinu stavlja u središte priče o uvozu radne snage u Hrvatsku.

Dugoročno zapošljavanje

Još jedan podatak pokazuje da zapošljavanje stranaca sve manje izgleda kao kratkotrajno rješenje. Od ukupno 106.395 izdanih dozvola, 41.716 odnosi se na novo zapošljavanje, dok je čak 41.388 izdano za produljenje postojećih dozvola. Za sezonsko zapošljavanje izdana je još 23.291 dozvola.

Razlika između novih dozvola i produljenja iznosi samo 328. To je možda jedan od najvažnijih podataka koji se može izvući iz cijele statistike. Gotovo 39 posto svih izdanih dozvola odnosi se na produljenja, dok je približno isti udio vezan uz novo zapošljavanje. Sezonske dozvole čine nešto manje od 22 posto.

Foto; Pexels

Četiri nacije koje vole Hrvatsku

Najviše dozvola do 31. srpnja izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, njih 19.521, a slijedi Srbija sa 17.876. No odmah iza dvije tradicionalno najvažnije zemlje za hrvatsko tržište rada nalaze se Filipini s 15.732 te Nepal s 14.525 dozvola. Slijede Sjeverna Makedonija s 9.492, Indija sa 6.389, Uzbekistan s 4.524, Kosovo s 3.831, Egipat s 1.976 i Albanija s 1.771 izdanom dozvolom. Deset vodećih država zajedno čini 95.637 dozvola, odnosno gotovo 90 posto ukupnog broja.

Posebno je zanimljiv rast značaja azijskih zemalja. Filipini, Nepal, Indija i Uzbekistan zajedno imaju 41.170 izdanih dozvola. To znači da samo na državljane te četiri azijske zemlje otpada gotovo 39 posto svih dozvola izdanih u Hrvatskoj. Za usporedbu, državljanima BiH i Srbije zajedno izdano je 37.397 dozvola.

Drugim riječima, četiri izdvojene azijske zemlje već imaju više izdanih dozvola nego Bosna i Hercegovina i Srbija zajedno. Što je velika promjena.

Regionalne razlike

Statistika MUP-a donosi i teritorijalnu raspodjelu svih izdanih dozvola prema policijskim upravama. I tako otkriva veliku koncentraciju zapošljavanja stranaca u nekoliko dijelova zemlje.

Uvjerljivo najviše dozvola izdano je na području zagrebačke policijske uprave, 24.190. Slijedi istarska sa 17.396, splitsko-dalmatinska s 13.972, primorsko-goranska s 10.901 te dubrovačko-neretvanska s 9.058 dozvola. Zadarska policijska uprava evidentirala je 8.120, a šibensko-kninska 4.172 dozvole.

Tako samo zagrebačko područje tako čini gotovo 23 posto svih izdanih dozvola u Hrvatskoj. No struktura dozvola znatno se razlikuje između kontinentalnog dijela zemlje i turističke obale.

U Istri je, primjerice, izdano 6.883 sezonskih dozvola, u Splitsko-dalmatinskoj policijskoj upravi 4.424, Primorsko-goranskoj 3.355, Zadarskoj 3.322, Dubrovačko-neretvanskoj 1.850, a Šibensko-kninskoj 1.708. Na zagrebačkom području slika je potpuno drukčija. Od ukupno 24.190 dozvola samo 398 odnosi se na sezonsko zapošljavanje. Čak 14.922 izdane su kao produljenja, a 8.870 za novo zapošljavanje.

To je važna razlika. Dok je na Jadranu velik dio zapošljavanja stranaca očito povezan sa sezonskim potrebama, zagrebački podaci pokazuju izrazito nesezonsku strukturu stranog rada.

Ilustracija | izvor: Unsplash