Napreduje Lički medvjed: Na Maloj Kapeli niče velika vjetroelektrana i deseci kilometara cesta

U Lici se mijenja jedan od najvećih planiranih vjetroenergetskih zahvata. Projekt znakovitog imena Lički medvjed, koji se priprema na obroncima Male Kapele kod Otočca, trebao bi biti manji nego što je ranije zamišljeno. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je izmjenu prema kojoj se maksimalna snaga spušta s 510 na 390 MW, a projekt sada predviđa 39 vjetroagregata.

Riječ je ipak o velikom energetskom i građevinskom zahvatu. Ranija studija utjecaja na okoliš pokazuje koliki je opseg cijelog projekta, uz turbine su planirani deseci kilometara pristupnih cesta, veliki platoi za dizalice, trafostanica i priključak na 400-kilovoltnu mrežu. Budući da se studija odnosi na raniju varijantu s 51 turbinom i do 510 MW, dio tih tehničkih parametara morat će se prilagoditi novom, smanjenom projektu.

Lički medvjed 'smršavio' za 120 MW

Projekt je u postupku procjene utjecaja na okoliš još od 2023. godine, kada se službeno govorilo o vjetroelektrani snage do 510 MW. Nova informacija Ministarstva od 17. kolovoza 2026. mijenja upravo taj dio projekta.

Sada se navodi izgradnja 39 vjetroagregata ukupne instalirane snage do 390 MW. Ostali sadržaj ranije informacije zasad ostaje nepromijenjen.

Koliko se projekt mijenjao tijekom razvoja pokazuje i ranija dokumentacija. U jednoj od prvih analiziranih varijanti bilo je čak 88 vjetroagregata u četiri zone, dok je kasnija varijanta smanjena na 51 turbinu raspoređenu u tri zone - Mali Lisac/Uvala, Markovac i Žljebovi.

 

Turbine su trebale dosezati više od 250 metara

Prema studiji za raniju varijantu, vjetroagregati su bili planirani sa stupovima odnosno glavčinama visokima od 118 do 166 metara, dok je promjer rotora mogao dosezati čak 195 metara. To znači da bi najveći modeli s lopaticom u najvišoj točki dosezali visinu veću od 260 metara.

Za svaku turbinu bio je predviđen i veliki radni plato dimenzija približno 50 puta 107 metara. Na njemu mora biti dovoljno prostora za temelj tornja, montažu dijelova, parkiranje i, što je posebno zahtjevno, postavljanje velike kranske dizalice koja podiže dijelove vjetroagregata.

Studija je za raniju varijantu predviđala i trafostanicu 400/33 kV Lički medvjed na platou dimenzija oko 160 puta 240 metara, na približno 975 metara nadmorske visine. Postrojenje bi trebalo raditi bez stalne posade i biti nadzirano iz centra daljinskog upravljanja.

Vjetropark Senj | Foto: Koordinacija

Za turbine trebaju deseci kilometara cesta

Možda najzanimljiviji građevinski dio cijelog zahvata nisu same turbine, nego način na koji se njihove goleme komponente moraju dopremiti duboko u područje Male Kapele.

U studiji je za raniji projekt bilo predviđeno oko 16 kilometara rekonstrukcije postojećih šumskih puteva te čak 35 kilometara potpuno novih pristupnih cesta. One moraju podnijeti osovinsko opterećenje od 12 tona, dok masa jednog transportnog vozila može doseći čak 180 tona.

Prometni profil pristupnih cesta predviđen je u širini 6,5 metara, uz proširenja duga najmanje 100 metara na kojima se mogu mimoići ili privremeno zaustaviti golemi transporti. Posebno se pazilo i na nagibe jer će se lopatice prevoziti specijalnim vozilima, na pojedinim mjestima i podignute iznad tla.

Električna energija potom bi se preko trafostanice i nadzemnog 400-kilovoltnog dalekovoda slala prema budućoj TS Lika i dalje prema prijenosnoj mreži. Stupovi tog voda predviđeni su kao čelične rešetkaste konstrukcije na četiri zasebna armiranobetonska temelja.

Medvjed nije samo u nazivu projekta

Ime vjetroelektrane u ovom slučaju ima zanimljivu poveznicu i s lokacijom. Studija navodi da područje koriste sve tri velike zvijeri koje žive u Hrvatskoj - smeđi medvjed, vuk i ris.

Analiza je pokazala da je čak 83,6 posto područja unutar jednog kilometra od zahvata ocijenjeno kao visoko kvalitetno stanište za medvjeda. Važan je i koridor Mala Kapela kojim se velike zvijeri kreću između područja Plitvičkih jezera i Bosne te Gorskog kotara i Velebita.

Upravo zato su u studiji detaljno analizirani utjecaji na velike zvijeri, ptice i šišmiše, ali i buka, treperenje sjene te vizualni utjecaj turbina. Za raniju varijantu procijenjeno je da bi vjetroagregati bili vidljivi i s udaljenosti od desetak kilometara, uključujući dijelove Gackog polja, Otočca i autoceste A1.