Novi veliki čvor na A7 dobio zeleno svjetlo: Četiri rampe, tri rotora i nadvožnjak na 160.000 kvadrata

I ptice na grani već znaju da autocesta A7 postaje jedno od najvećih gradilišta u ovom dijelu Hrvatske. Uz nove kilometre autoceste, tunele i vijadukte, sada se priprema i još jedan važan prometni čvor kod Matulja.

Riječ je o čvoru Miklavija na dionici Rupa - Permani. Projekt je sada napravio još jedan važan korak naprijed, nakon što je Ministarstvo zaključilo da za njegovu gradnju nije potrebno provoditi puni postupak procjene utjecaja na okoliš.

A iza jednostavnog naziva krije se poprilično velik prometni zahvat. Novi čvor imat će četiri ulazno-izlazne rampe, novi nadvožnjak preko A7, spojne ceste kroz poslovnu zonu Miklavija i tri kružna raskrižja.

Poludjetelina na južnom rubu poslovne zone

Novi čvor Miklavija planiran je uz južni rub istoimene poslovne zone. Nalazit će se približno između postojećeg pratećeg uslužnog objekta Rupa i budućeg interregionalnog čvora Permani.

Upravo je Permani važan u široj prometnoj priči ovog područja. Prema projektnoj dokumentaciji, taj bi čvor u budućnosti trebao povezivati postojeću autocestu A7 na pravcu Rijeka - Rupa s planiranom autocestom Permani - Mali Svib.

Sam čvor Miklavija projektiran je kao poludjetelina. Imat će četiri rampe za ulazak i izlazak s autoceste, trake za ubrzavanje i usporavanje, novi nadvožnjak preko A7, spojne ceste kroz poslovnu zonu te tri kružna raskrižja.

Dvije ključne kružne raskrsnice povezat će rampe sa spojnim cestama koje će promet dalje voditi kroz poslovnu zonu prema nerazvrstanoj cesti i državnoj cesti DC8. Planirana je i mogućnost budućeg priključivanja prometnica prema proizvodnoj zoni Brgud.

čvor Maklavija, A7 | Foto: Canva, EOJN

Najduža rampa imat će gotovo pola kilometra

Najzanimljivije su, kao i uvijek kod ovakvih projekata, konkretne brojke. Čvor će imati četiri rampe. Najduža će biti duga 481,76 metara, slijedi ona od 431,87 metara, zatim rampa duga 369,50 metara, dok će najkraća imati 184,56 metara.

Uz njih se planira i gotovo 740 metara spojnih i internih prometnica unutar zone, kao i novi nadvožnjak na mjestu gdje će jedna od spojnih cesta prelaziti preko autoceste A7. Zbog uklapanja čvora bit će potrebno rekonstruirati i dio postojeće autoceste.

Kada se sve zbroji, cijeli zahvat obuhvatit će približno 160.000 četvornih metara, odnosno oko 16 hektara. Nisu ni sve prometnice projektirane jednako. Jednosmjerne rampe imat će ukupni poprečni presjek širine oko deset metara, dok će dio dvosmjernih prometnica biti znatno širi. Na spojnim cestama predviđena su i dodatna skretanja, nogostupi te zeleni pojasevi, a projekt je prilagođen i prometovanju teških teretnih vozila. 

čvor Maklavija, A7 | Foto: Canva, EOJN

Nije riječ samo o još jednom izlazu s autoceste

Razlog gradnje čvora nije samo stvaranje još jednog ulaza i izlaza s A7. Neposredno uz autocestu planirana je poslovna zona RZ12 - Miklavija, a upravo bi novi čvor trebao postati njezina glavna prometna veza s autocestom, državnim cestama i međunarodnim pravcima.

Lokacija je prometno posebno zanimljiva zbog blizine slovenske granice, državne ceste DC8, željezničke infrastrukture i riječkog prometnog sustava. U dokumentaciji se zato naglašava da realizacija čvora izravno utječe i na razvoj same poslovne zone.

Uz čvor je planirana i izgradnja dijela unutarnjih prometnica zone, pa Miklavija nije zamišljena kao izolirani autocestovni objekt. Trebala bi postati glavna prometna točka preko koje će se buduća gospodarska zona spojiti na širu cestovnu mrežu.

čvor Maklavija, A7 | Foto: Canva, EOJN

Novi nadvožnjak preko A7

Građevinski najzanimljiviji pojedinačni objekt svakako će biti novi nadvožnjak. Njime će se jedna od spojnih prometnica prevesti preko trase postojeće autoceste A7, čime će se lokalni i autocestovni promet odvojiti u različitim razinama.

Rampe će se zatim preko kružnih raskrižja povezati s prometnicama kroz poslovnu zonu. Tako se dobiva sustav koji mora istodobno prihvatiti vozila koja silaze s autoceste, lokalni promet te, što je za poslovnu zonu posebno važno, veći broj teretnih vozila.

Tijekom projektiranja analizirano je više rješenja. Jedna od varijanti predviđala je korištenje postojećeg podvožnjaka kako bi se smanjila potreba za gradnjom novih objekata. No takvo je rješenje donosilo ograničenja zbog malog raspoloživog prostora i blizine budućeg čvora Permani. Poseban problem predstavljalo bi preklapanje zona ubrzavanja, usporavanja i preplitanja prometnih tokova.

Voda ide u zatvoreni sustav, prije radova dolaze arheolozi

Veliki cestovni zahvat podrazumijeva i niz manje vidljivih, ali važnih infrastrukturnih rješenja. Jedno od njih je oborinska odvodnja. Za novi čvor planiran je zatvoreni sustav kojim će se voda s prometnih površina prikupljati i pročišćavati prije ispuštanja u teren.

Posebni uvjeti propisani su i zbog kulturne baštine. Prije početka radova na cijelom području zahvata morat će se provesti intenzivan arheološki terenski pregled kako bi se provjerilo postoje li na toj lokaciji dosad nepoznata nalazišta.

Tijekom gradnje kretanje građevinskih vozila morat će se ograničiti izvan zona zaštićene kulturne baštine, dok će se gradilište organizirati uz cestovni pojas na području buduće zone Miklavija. Projektanti su morali voditi računa i o postojećim prolazima za divljač, komunikacijskim putevima, šumskim površinama i organizaciji dopreme materijala.