Inženjer prometa: Bez državnih subvencija nema isplativog željezničkog prijevoza
U jedanaestoj epizodi Bauštela podcasta, inženjer prometa Josip Petrlić istaknuo je da željeznički putnički prijevoz u Hrvatskoj može postati isplativ samo uz državne subvencije. Naglasio je apsurdnost situacije s novim vlakovima koji imaju maksimalnu brzinu od 160 km/h, ali se na većini pruga ne mogu voziti tom brzinom. Zbog čestih ‘laganih vožnji’ uzrokovanih radovima ili oštećenjima kolosijeka, brzina putovanja često pada na 20 do 50 km/h.
Josip Petrlić u Bauštela podcastu | Foto: Bauštela.hr
Inženjer prometa Josip Petrlić gostovao je u jedanaestoj epizodi Bauštela podcasta. Jedna od tema bila je rentabilnost željezničkog putničkog prijevoza u Hrvatskoj. Prema njegovom mišljenju, ovaj oblik prijevoza može postati isplativ samo uz intervenciju države kroz subvencije. Tek tada bi se mogao ostvariti profit u odnosu na uložena sredstva.
– Mi imamo četrdeset ili pedeset i nešto komada novih dizel električnih i električnih vlakova koje je napravio Končar. Vlakovi imaju maksimalnu brzinu od 160 km/h, ali mi ih ne možemo voziti 160 kilometara na sat na većini pruga, nego samo na par dionica, što je apsurdno, ukazao je u podcastu inženjer Petrlić na jednu od nedosljednosti kod hrvatskog željezničkog prijevoza.
Pritom je dodao da vrijeme putovanja znatno usporavaju ‘lagane vožnje‘. Do čestih kašnjenja dolazi kada se jave oštećenja na kolosijecima ili tijekom ostalih radova na prugama, što vlakove dovodi do vrlo sporih brzina vožnje od 20 do 50 km/h. Kretanja su tada uvelike otežana.
Prisjetimo se, kako bi vlakovi postizali veće brzine, na željezničkom koridoru RH2 od Rijeke do mađarske granice, gradi se nizinska pruga o kojoj se priča posljednjih 40 godina. Upravo tim pravcem teče velika većina teretnog prijevoza u Hrvatskoj, što je ključno za rad riječke luke.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu podcasta u kojoj je gostovao inženjer prometa Josip Petrlić pogledajte ovdje.
