Održana stručna radionica o izradi glavnih projekata za željezničku infrastrukturu
U organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Hotelu Westin u Zagrebu održana je stručna radionica pod nazivom “Izrada glavnih projekata za željezničku infrastrukturu”. Cilj je bio ukazati na pravilnu primjenu propisa prilikom izrade i opremanja glavnih projekata.
Radionica o izradi glavnih projekata za željezničku infrastrukturu | Foto: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Radionicu je organizirao Sektor građevinskih i uporabnih dozvola u sklopu Uprave za prostorno uređenje i dozvole državnog značaja Ministarstva. Ona je dio Projekta tehničke pomoći Ministarstvu kao tijelu iz MJERE 11. Na radionici je sudjelovalo stotinjak zainteresiranih stručnjaka iz redova projektanata, investitora i voditelja projekata željezničke infrastrukture i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, poručili su iz Ministarstva.
Radionicu je otvorio izv.prof.dr.sc. Milan Rezo dipl.ing.geod., ravnatelj Uprave. Pozdravio je prisutne i izrazio želju za zajedničkim uklanjanjem administrativnih barijera u provedbi postupaka samih projekata, s ciljem daljnje rekonstrukcije i modernizacije željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Sami cilj radionice bio je ukazati na pravilnu primjenu propisa prilikom izrade i opremanja glavnih projekata.
Uvodnim izlaganjem sudionicima se obratila i načelnica Sektora građevinskih i uporabnih dozvola Vesna Veselin, koja je prisutne upoznala s radom Sektora i željom da se u vremenu koje slijedi zajednički djeluje na podizanju kvalitete rada svih dionika u postupcima ishođenja akata, počevši od državnih i javnih službenika pa sve do projektanta i investitora koji su ključni u čitavom tom procesu.
U željeznice će se uložiti 41 milijarda kuna
Prema podatcima HŽ infrastrukture, u restrukturiranje i modernizaciju hrvatskih željeznica u narednom se razdoblju planira uložiti preko 41 milijarda kuna. Realizacija tih projekata u zadanim rokovima bitan je čimbenik cjelokupnog gospodarskog oporavka Republike Hrvatske.
Oni će omogućiti stavljanje u punu funkciju izgrađenih i planiranih morskih luka i luka na unutarnjim vodama. Također, uspješnom provedbom projekata modernizacije i suvremenim pristupom upravljanju, kao i uspješnom realizacijom EU projekata, HŽ može povećati svoj udio na europskom tržištu, istovremeno jačajući svoje konkurentske prednosti.
Radionica je kroz predavanja stručnjaka Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pratila životni ciklus projekta za željezničku infrastrukturu od njegove ideje pa sve do same realizacije s naglaskom na opći i tehnički (tekstualni i grafički) dio projekta.
Radionica o izradi glavnih projekata za željezničku infrastrukturu | Foto: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Prezentirana je mogućnost digitalnog ishođenja građevinske dokumentacije
U završnom djelu radionice prezentirana je primjena sustava eDozvola kojim je, uz izmjenu zakonskog okvira, dana mogućnost digitalnog vođenja čitavog postupka ishođenja građevinske dokumentacije. Kvalitetna pripreme projektne dokumentacije u tim je postupcima od neizmjerne važnosti, isto kao i brza reakcija i odaziv javnopravnih tijela u postupku eKonferencije, kao sastavnog dijela sustava eDozvole. Nakon prezentacija održana je i stručna rasprava.
Dodali su iz Ministarstva kako Hrvatska ima dugu željezničku tradiciju, a upravo 2021. godina proglašena je „Europskom godinom željeznice“ kako bi se potaknuli građani i poduzeća diljem Europske unije na veće korištenje željeznicom kao energetski učinkovitim i održivim načinom prijevoza. Osim što pridonosi energetski učinkovitom načinu prijevoza, razvoj željeznice izravno potiče prosperitet luka te zapošljava velike kapacitete domaće industrije.
Zaključak radionice je da se u narednom razdoblju očekuju kvalitetnije pripremljeni zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola, ali i da se sam postupak izdavanja dozvola ubrza. Time će se omogućiti brža realizacija i pripremljenost projekata za obnovu i modernizaciju planiranih pruga koje će se moći financirati EU sredstvima, objasnili su iz Ministarstva.
