Mrlje na projektu od 23 milijuna eura digle prašinu: Obnova još nije gotova, doznajemo i trošak sanacije

Na pročelju Meštrovićeva paviljona pojavile su mrlje što je izazvalo dosta pažnje na društvenima mrežama. Fotografije je objavila novinarka Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara, nakon čega se otvorila rasprava o kvaliteti radova na jednom od najpoznatijih zagrebačkih objekata.

No, važno je naglasiti da obnova Paviljona u trenutku pojave fotografija još nije bila završena niti je objekt bio predan investitoru. Kako doznajemo iz izvora upućenih u projekt, trošak uklanjanja problema s mrljama trebao bi biti vrlo malen u odnosu na vrijednost cijele obnove, ne bi trebao prelaziti oko 0,05 posto ukupne vrijednosti radova, odnosno 10-ak tisuća eura. U kontekstu projekta vrijednog više od 20 milijuna eura, riječ je o iznosu koji je praktički zanemariv.

Doznajemo i da se sanacija neće izvoditi klasično sa skele, već uz pomoć platforme. Paralelno se otvorilo i pitanje hortikulturnog uređenja prostora oko Paviljona, no ono je, prema informacijama kojima raspolažemo, predviđeno nakon završetka građevinskih radova, što je i logično s obzirom na to da je gradilište još uvijek aktivno. Također, već su u tijeku razgovori s Gradom Zagrebom o tome kako će se okolni prostor konačno urediti.

'Objekt još nije dovršen niti predan investitoru'

Na objavu Maje Sever reagirao je Ante Borovina iz tvrtke Spegra, izvođača radova na obnovi Paviljona. Odmah je naglasio da je prerano donositi konačne zaključke o kvaliteti radova.

- Razumijem interes javnosti za Meštrovićev paviljon i upravo zato mislim da je važno naglasiti jednu ključnu činjenicu, objekt još nije dovršen niti predan investitoru, poručio je.

Dodao je kako Spegra na ovoj lokaciji izvodi jednu od tehnički najzahtjevnijih obnova kulturne baštine u Hrvatskoj.

Rekonstrukcija centralne kupole i prstenastog svoda nije klasična sanacija krova, već iznimno složen inženjerski zahvat koji uključuje novu armiranobetonsku konstrukciju, tisuće pojedinačno ugrađenih staklenih elemenata, specijalne sustave brtvljenja i hidroizolacije te niz završnih slojeva i detalja koji se još izvode, naveo je Borovina.

Posebno je izdvojio novu kupolu.

- Armiranobetonska konstrukcija debljine je svega osam centimetara, a ugrađeno je oko 15.000 pojedinačno postavljenih prizmi bez ikakve greške, istaknuo je.

Podsjetio je i da je upravo prodor vode kroz povijesnu kupolu bio jedan od razloga zbog kojih se pristupilo njezinoj cjelovitoj rekonstrukciji.

rekonstrukcija kupole, Meštrovićev paviljon | Foto: HDLU, Vanja Babić

'Nazvati kompletnu obnovu fušarenjem nije objektivno'

Borovina se zatim osvrnuo i na mrlje koje su privukle najveću pozornost javnosti.

- Trenutno Hrvatski restauratorski zavod uzima uzorke kamena da se točno i stručno utvrdi razlog samog pojavljivanja, koje je prije same obnove postojalo, ali se dodatno vidi poslije pjeskarenja i čišćenja kamena, naveo je.

Priznao je pritom da trenutačni izgled nije dobar i da problem treba riješiti.

- Vizualno, naravno, izgleda jako neprikladno i problem se mora riješiti. Međutim, kompletnu konstruktivnu obnovu i jedinstvenu novu kupolu te radove koje smo izvodili proteklih mjeseci u tri smjene, po 20 sati dnevno, da bismo poštovali europski rok financiranja, nazvati fušarenjem nije objektivno, poručio je.

Dodao je da na projektu sudjeluju projektanti, stručnjaci Građevinskog fakulteta, konzervatori, nadzor te velik broj inženjera i radnika.

Od odgovornosti za ono što izvodimo nikada nismo bježali, pa nećemo ni ovdje. Ali bilo bi korektno pričekati da izvođač završi objekt prije nego što se javno zaključi da je netko 'ozbiljno sfušao', zaključio je Borovina.

'Nova kupola ne prokišnjava'

Nakon reakcije izvođača oglasilo se i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), koje je potvrdilo da su tijekom obnove na pojedinim dijelovima kamena uočene mrlje.

- Tijekom cjelovite obnove Meštrovićevog paviljona, skidanjem sloja prašine i prljavštine s kamena na pročelju i interijeru, utvrđene su mrlje na pojedinim dijelovima, naveli su iz HDLU-a.

Dodali su da je u tijeku analiza kamena koju provodi Hrvatski restauratorski zavod, nakon čega će se odrediti restauratorske smjernice za sanaciju. Posebno su se osvrnuli i na novu kupolu, s obzirom na to da je upravo prodor vode kroz staru konstrukciju bio jedan od najvećih problema objekta.

- Novoizgrađena kupola ne prokišnjava. Štoviše, tijekom nekoliko posljednjih oluja, otkako je izgrađena, pokazala je iznimnu otpornost na nepovoljne vremenske uvjete, istaknuli su. Radovi na obnovi još uvijek traju, a njihov završetak očekuje se do kraja godine.

rekonstrukcija kupole, Meštrovićev paviljon | Foto: HDLU, Vanja Babić

Obnova vrijedna više od 20 milijuna eura

O Meštrovićevu paviljonu i njegovoj zahtjevnoj obnovi već smo detaljno pisali. Riječ je o jednom od najvećih zahvata na zagrebačkoj kulturnoj baštini nakon potresa.

Projekt obuhvaća konstrukcijsko ojačanje zgrade, rekonstrukciju centralne kupole i prstenastog svoda galerije Prsten, uređenje interijera, modernizaciju tehničkih sustava, klimatizacije i grijanja te osiguravanje pristupa osobama smanjene pokretljivosti.

Posebno zahtjevna bila je upravo rekonstrukcija kupole, jednog od najprepoznatljivijih elemenata Paviljona. Nova konstrukcija izvedena je kao iznimno tanka armiranobetonska ljuska, uz oko 15.000 pojedinačno ugrađenih staklenih prizmi koje vraćaju karakterističan izgled i svjetlosni efekt izvornog rješenja.