Za 11 milijuna eura 100 novih vezova: U niskom startu otvaranje velikog otočkog gradilišta

U Velikoj vijećnici Grada Raba potpisan je ugovor o izvođenju rekonstrukcije luke Rab i pripadajuće pristupne infrastrukture, vrijedan 11.101.448,60 eura s PDV-om. Projektom se uređuje približno 400 metara lučkog područja, grade tri plutajuća gata i osigurava 100 novih komunalnih vezova.

Ugovor je potpisan između Županijske lučke uprave Rab, kao naručitelja, i zajednice ponuditelja koju čine GP Krk i BSK Commerce. Uz rekonstrukciju luke, projekt obuhvaća i pristupnu infrastrukturu. Sve bi trebalo biti završeno do kraja 2027. godine.

Predviđena je rekonstrukcija približno 850 metara nerazvrstane ceste RB1 prema luci, na dionici DM – Slavija, te sanacija kolničke konstrukcije na dionici Slavija – Rt sv. Ante. Uredit će se i dio komunalne infrastrukture, uključujući vodovod, odvodnju i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, a Grad Rab partner je u provedbi cestovne i komunalne komponente.

100 novih komunalnih vezova

Projekt se provodi temeljem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa Konkurentnost i kohezija za financijsko razdoblje 2021. – 2027. U provedbi sudjeluju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Županijska lučka uprava Rab i Grad Rab.

Ministar Oleg Butković naglasio je da ovaj ugovor predstavlja nastavak velikog ciklusa ulaganja u lučku infrastrukturu duž hrvatske obale. Podsjetio je da se u lučkim projektima diljem Hrvatske trenutačno realizira više od 500 milijuna eura ulaganja te da su takvi zahvati važni za zemlju koja je snažno okrenuta moru.

- Ovaj projekt sigurno će promijeniti vizuru i funkcioniranje luke Rab. Donosi 100 novih sigurnih komunalnih vezova, za kojima postoji velika potražnja, i stvara prostor koji može postati ljepši dnevni boravak građana i svih koji dolaze na Rab, poručio je Butković.

Rekonstrukcija luke Rab | foto: screen shot EOJN

Šira slika

Ravnatelj Županijske lučke uprave Rab, Nenad Debelić, rekao je da potpisivanje ugovora označava konkretan prijelaz iz pripreme u realizaciju. Podsjetio je da je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan prošle godine, a da se današnjim potpisom ugovora s izvođačima otvara operativna faza projekta.

Istaknuo je da se projektom radi velik iskorak u lučkoj infrastrukturi, posebno kroz rekonstrukciju postojećeg dijela luke i povećanje broja komunalnih vezova za otočane i korisnike luke. Dodao je da zahvat dobiva dodatnu vrijednost jer je povezan s prometnicom i komunalnim uređenjem.

- Nije riječ samo o lučkoj infrastrukturi, nego i o onome što tu infrastrukturu prati. Upravo ta prometnica, zajedno s uređenjem luke, mijenjat će vizuru našeg otoka. Izazovi su pred nama, ali spremni smo se s njima nositi, poručio je Debelić.

Najavio je da se u narednim danima očekuje završetak postupka za stručni nadzor, a prve aktivnosti na terenu trebale bi započeti u roku od 15 do 20 dana. O daljnjem tijeku radova javnost će, rekao je, biti pravovremeno obavještavana.

Faza 1

U dijelu zahvata koji se odnosi na prvu fazu konstrukcije postojeće obale su gravitacijske, betonirane na licu mjesta. Visine obala iznad mora različite su po dužini i mjestu zahvata i kreću se od +1.12 m do 0.90 m. I dubine obala su neujednačene i kreću se od -0,50 do -3,00 metara mjereno od geodetske nule. Različita visina obala vjerojatno je proizašla iz činjenice lošeg temeljnog tla (mulj) odnosno neodgovarajućeg rješenja temeljenja obala što je rezultiralo diferencijalnim slijeganjem duž obalnih linija zahvata.

Različite dubine mora na liniji obala znak su djelovanja mora (seiche, valovanja) i ovaj dio luke nije pogodan za vezanje brodova. Koristi se samo Sjeverna obala za vezove domicilnog stanovništva.

Obrada površina zaobalja Sjeverne obale do granice lučkog područja je kamen, dok je nastavak Šetališta Markantuna Dominisa do prve bitve betonska površina. Na istim dijelovima je rub popločan kamenim poklopnicama a površina zaobalja i čela obale kamenim pločama odnosno betonom.

Rekonstrukcija luke Rab | foto: screen shot EOJN

Faza 2

Projekt u drugoj fazi obuhvaća rekonstrukciju, sanacija i dogradnju obale Petra Krešimira IV. od gata 1 do Rta Sv. Ante tako da se mogu vezati veći nautički brodovi odnosno mega jahte, katamarani, turistički brodovi i veliki putnički brodovi do 160 metara dužine uz prethodnu provjeru dubine gaza.

Da bi se to postiglo, stiče se potrebno je ispraviti liniju postojeće obale pomicanjem te linije prema moru tako da se dobije obala u pravcu dužine oko 200 metara. Na kraju nove obale treba biti okomiti Gat 3 (Faza I-1) kojeg treba projektirati bez rampi minimalne širine 8,0 metara. Ovaj gat treba biti isključivo u funkciji zaštite luke od seicha.

Na dijelu ove obale u zoni zahvata izvedena je prije nekoliko godina djelomična korekcija obalne linije gradnjom novog gravitacijskog zida. Kako novi uklopljeni zid obale nije adekvatno temeljen (temeljno tlo je sloj mulja) došlo je do znatnog slijeganja obalnog zida.

Proces slijeganja odvija se kroz niz godina i danas proces nije završen. Da se utvrdi današnje stanje slijeganja kontrolirani su pomaci zida u trajanju od jedne godine. Na osnovu tih mjerenja može se zaključiti da je slijeganje zidova i pomak zidova relativno mali (par milimetara) za ovo stanje izgrađenosti ali da proces slijeganja nije dovršen.

Rekonstrukcija luke Rab | foto: screen shot EOJN

Faza 3

Treća faza projekta obuhvaća rekonstrukciju i dogradnju ostatka obale Petra Krešimira IV od Gata 3 do Gata 1. Na ovom dijelu obale treba projektirati konstruktivnu sanaciju obalnog zida u cijeloj dužini, a visinsku liniju obale uklopiti i uskladiti sa postojećim visinama zaobalja.

Kako je i na ovom dijelu obale temeljenje izvedeno plitko praktički na sloju mulja jasan je uzrok nejednolikih visina obale iznad mora. Na ovoj dionici došlo je do znatnog slijeganja duž linije obale ali i znatnog slijeganja obalnih površina zaobalja.

Da bi se utvrdilo postojeće stanje podmorskog i nadmorskog dijela obalnog zida izvršen je podmorski pregled. Utvrđena su znatna oštećenja podmorskog dijela zida, podlokavanja temelja zida, ispiranje i isisavanje lošeg korodiranog betona zida. Uzrok isisavanja su djelovanja propelera brodskih motora pri dolasku odlasku brodova sa veza u luci.

Rekonstrukcija luke Rab | foto: screen shot EOJN