Struka o Bačićevim novim zakonima: ‘Otvaraju prostor daljnjoj degradaciji s dugoročnim posljedicama’
Nakon ‘Možemo!’ i krovna udruženja i društva arhitekata u Hrvatskoj oglasila su se o Nacrtima prijedloga Zakona o prostornom uređenju i Zakona o graditeljstvu. U zajedničkom pismu javnosti obrazložili su zašto smatraju da novo zakonodavstvo ne ide u prilog očuvanju prostora i kvalitetnijem upravljanju, već stvara ‘prostor daljnjoj degradaciji s dugoročnim posljedicama’. Upozoravaju da se komentari struke koja je pažljivo analizirala nacrte prijedloga zakona uopće nisu uzeli u obzir, te su nacrti predstavljeni prije završetka roka savjetovanja.
Stambene zgrade u Travnom | Foto: Bauštela.hr
Nakon što smo objavili mišljenje dvaju saborskih zastupnika i jednog zastupnika Gradske skupštine Grada Zagreba stranke Možemo o dva nova Zakona koje je sastavilo Ministarstvo graditeljstva, na tu temu oglasila se i arhitektonska struka. Ni krovna udruženja i društava arhitekata diljem Hrvatske nisu bila naklona Nacrtima prijedloga Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji koji su upućeni na javno savjetovanje te predstavljeni na sjednici Vlade 30. listopada.
– Tom je prilikom istaknut cilj zaštite prostora kao najvrjednijeg resursa Republike Hrvatske i osiguranja prohodnijih provedbenih mehanizama. Upravo zato osjećamo obvezu upozoriti da predložena zakonska rješenja ne vode prema njegovoj boljoj zaštiti i kvalitetnijem upravljanju, nego naprotiv otvaraju prostor daljnjoj degradaciji s dugoročnim posljedicama za izgrađeni i neizgrađeni okoliš, poručili su na početku pisma javnosti 13. studenog iz krovnih arhitektonskih udruženja i društava u Hrvatskoj.
Zanemareni komentari struke
Osvrnuvši se na javno savjetovanje oba zakona, istaknuli su da je u tom postupku prikupljeno gotovo 3.000 argumentiranih primjedbi zavoda, komora, strukovnih udruga, meritornih stručnjaka i građana. No, kako navode, unatoč tome velik dio komentara nije ozbiljno razmotren, a odgovori su ograničeni na općenite ili proceduralne formulacije, ‘iako je struka uložila značajan trud u analizu prijedloga zakona i argumentaciju primjedbi i mišljenja’.
– Poseban je problem izostanak stvarne stručne uključenosti u fazi pripreme zakona. Iako su imenovana tijela u kojima su i mjerodavni stručnjaci, čime je razvidno da je zakonodavni okvir nužno unaprijediti kroz jasan i transparentan postupak pripreme i izrade sukladno preporukama struke, u praksi je ta uključenost izostala. Struka je aktivirana tek kad je prijedlog već bio koncipiran te u završnoj fazi, čime je cilj zajedničkog rada na pripremi i izradi zakona ozbiljno narušen. Time su propuštene prilike za sustavno rješavanje problema koje su strukovne organizacije već godinama dokumentirale i argumentirale, poručuje struka.
Nacrti predstavljeni prije roka
Nadovezuju se da se tijekom savjetovanja jasnim obrazlaganjem primjedaba nastojalo amortizirati spomenuti propust. No, dok je rok za odgovore na primjedbe bio 4. studenog, nacrti oba zakona predstavljeni su prije, već 30. listopada, iz čega se može zaključiti da je dvosmjerni proces razmjene primjedaba i obostrane analize bio ‘zaustavljen’.
Stambena zgrada u Travnom | Foto: Bauštela.hr
– Društvo arhitekata Splita ukazalo je na ozbiljnost propusta te od Povjerenika za informiranje RH zatražilo ponovno razmatranje zaprimljenih primjedbi i pojedinačnih obrazloženja, te u skladu s tim dopunu Izvješća o provedenom savjetovanju i odgodu upućivanja u saborsku proceduru. Iako je službeni odgovor stigao 6. studenog, on nije odgovorio na izvornu molbu već konstatirao da su se savjetovanje i izvješće odvili u zadanom roku, što nije primjeren niti adekvatan odgovor, niti se dotiče merituma izvornog traženja, naglašavaju stručnjaci u svom pismu.
‘Neadekvatno zakonodavstvo’
Kako navode, prije finalizacije nacrta zakona održan je niz stručnih rasprava, apela, okruglih stolova i sastanaka na kojima su prezentirana načela djelovanja u prostoru kojem težimo, ali i europske prakse, primjeri uspješnih modela te potencijalni rizici neadekvatnog zakonodavstva. Svejedno, tvrde da ključni problemi koje su isticali zavodi, komore, strukovne udruge, znanstvene institucije i stručnjaci nisu sustavno integrirani u tekst prijedloga zakona.
– Nužno je stoga osigurati ozbiljnu i argumentiranu obradu svih primjedbi iz javnog savjetovanja. Prostor je javno dobro, a zakonodavni okvir koji ga uređuje mora biti vođen dugoročnim javnim interesom, poručuju.
– Niže potpisani upozoravaju na manjkavost proceduralnih radnji u pripremi zakona te apeliraju na uvažavanje mišljenja i konkretnih prijedloga struka kako bi zajednički postigli ciljeve novog zakona usmjerenog zdravom odnosu javnog i privatnog interesa s naglaskom na održivom razvoju, zaštiti i kvaliteti prostora utemeljenog na hijerarhiji prostornih planova, jasnim standardima i uključivanju stručne i šire javnosti, u skladu s europskim praksama i nacionalnim interesom, navode na kraju svog pisma u kojemu su potpisani:
Udruženje hrvatskih arhitekata
Društvo arhitekata Splita
Društvo arhitekata Zagreba
Udruženje arhitekata Međimurja
Društvo arhitekata Varaždin
Društvo arhitekata grada Osijeka
Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac
Društvo arhitekata Rijeke
Društvo arhitekata Istre
Društvo arhitekata Zadra
Društvo arhitekata Dubrovnik. Pismo možete pronaći i ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
