Bosch i portal bauštela.hr nagrađuju najbolje 'sam svoj majstor' projekte od nule. Prijavite svoj projekt do 13. lipnja i osvojite bogate nagrade.
11:40 11 d 13.05.2026

Vjetroelektrana Štip, Sjeverna Makedonija: Foto: FB Hristijan Mickoski
Kako svijet sve više zahvaćaju klimatske promjene, sve se češće govori o ‘zelenim’ izvorima energije koji doprinose smanjenju emisije ugljikova dioksida. Jedan od sve popularnijih načina proizvodnje energije posljednjih godina su vjetroelektrane – obnovljivi izvori energije koji ne troše gorivo i ne zagađuju okoliš.
Tako je, u blizini grada Štipa, službeno započela izgradnja najveće vjetroelektrane u regiji Zapadnog Balkana. Vlada Sjeverne Makedonije i investitor Alcazar Energy Partners obilježili su početak projekta polaganjem kamena temeljca, a događaj je na svom Facebook profilu popratio i makedonski premijer Hristijan Mickoski.
Vjetroelektrana Štip prostirat će se na čak 326 hektara, unutar općina Karbinci, Radoviš i Štip, jugoistočno od Skoplja. Investitor Alcazar Energy Partners, koji razvija najveću platformu za obnovljive izvore energije u regiji, uložit će oko 500 milijuna eura u instalaciju 55 vjetroturbina. One bi trebale proizvoditi električnu energiju dovoljnu za opskrbu oko 100.000 kućanstava.
Za usporedbu, trenutačno najveća operativna vjetroelektrana na Zapadnom Balkanu je Čibuk 1 u Srbiji, snage 158 MW, dok je najveći planirani projekt Maestrale Ring, također u Srbiji, s predviđenim kapacitetom od čak 854 MW. S druge strane, suosnivač i izvršni partner Alcazara, Daniel Calderon, pohvalio je spremnost Sjeverne Makedonije da preuzme ovako ambiciozan projekt.

Vjetroelektrana Štip, Sjeverna Makedonija: Foto: FB Hristijan Mickoski
Inače, riječ je o investiciji vrijednoj više od 500 milijuna dolara, koja će otvoriti 600 radnih mjesta, donijeti čistu energiju i smanjiti emisije ugljikova dioksida. Kako je još rekao Calderon, prema analizi Bloomberga, ulaganja u obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu procijenjena su na 11 milijardi dolara. S obzirom na povoljan geografski položaj i druge prednosti, Sjeverna Makedonija mogla bi privući 30 do 40 posto tog iznosa.
Premijer Mickoski naglasio je kako je početak radova ispunjenje obećanja koje je njegova vlada dala i dogovorila s investitorima prije godinu dana. Ovo je, dodao je, tek prva faza. Također je rekao kako postoje i dodatne ideje koje bi investiciji mogle dati još veću vrijednost, kako za investitore, tako i za zemlju, ali o njima će se, kako kaže, govoriti u idućim fazama.
Prema planu, vjetroelektrana bi trebala godišnje proizvoditi 1 teravatsat (TWh) električne energije. Također, Sjeverna Makedonija trenutačno ima dvije vjetroelektrane: Bogdanci (kapaciteta 36,8 MW, s proširenjem od dodatnih 15 MW u tijeku) i Bogoslovec (36 MW), u kojem je Green Growth Fund (GGF) manjinski dioničar.

Vjetroelektrana Štip, Sjeverna Makedonija: Foto: FB Hristijan Mickoski
U Hrvatskoj se također intenzivno ulaže u vjetroenergiju. Jedan od aktualnih projekata je Vjetropark Vrataruša II, koji gradi njemački investitor. Projekt se nadovezuje na postojeći vjetropark iz 2010. godine, kapaciteta 42 MW. Nakon završetka druge faze, ukupna proizvodnja narast će na 63 MW.
Završetak pripremnih radova planiran je do kraja ove godine, isporuka opreme do ožujka 2026., a puštanje u probni rad očekuje se početkom 2027. godine. Projekt se provodi u skladu s visokim okolišnim standardima i dodatno učvršćuje poziciju Senja kao važnog energetskog čvorišta.
Dodatno, do kraja ljeta trebale bi biti dovršene još dvije vjetroelektrane, Opor i Boraja II, u koje je uloženo gotovo 100 milijuna eura. S ukupno 16 Nordex vjetroturbina, svaka snage 4,5 MW, ove elektrane proizvodit će oko 203 GWh godišnje, što je dovoljno za opskrbu približno 60.000 kućanstava.

Vjetropark Vrataruša II | Foto: Ličko – senjska županija
U travnju ove godine kompanija Alcazar Energy Partners potpisala je i ugovor o potpori razvoju projekta Štip s International Finance Corporation, članicom Grupacije Svjetske banke. Tvrtka trenutačno razvija projekte ukupne snage 1,6 GW, uključujući kopnene vjetroelektrane i solarnu imovinu.
Za kraj, vrijedi spomenuti da je najveća operativna vjetroelektrana u Europi Markbygden u Švedskoj, s kapacitetom od 2.000 MW. Na popisu deset najvećih nalaze se još jedna elektrana u Švedskoj, jedna u Norveškoj te više njih u Ujedinjenom Kraljevstvu. Među njima je i rumunjski vjetropark Fântânele-Cogealac-Gradina, kapaciteta 600 MW.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Bosch i portal bauštela.hr nagrađuju najbolje 'sam svoj majstor' projekte od nule. Prijavite svoj projekt do 13. lipnja i osvojite bogate nagrade.
11:40 11 d 13.05.2026
Tko može srušiti milijunski državni natječaj? Odvjetnik pojašnjava kako funkcionira sustav žalbi
Jedna žalba može zaustaviti milijunski projekt, poništiti odluku o odabiru izvođača ili čak srušiti već potpisani ugovor, a ključnu ulogu ima DKOM.
11:32 22 h 24.05.2026
Velike promjene na A1: Zaleđe Dalmacije dobiva novi čvor, a jedno odmorište odlazi u povijest
Hrvatske autoceste pokrenule su projekt novog čvora Sitno na A1 između Danila i Prgometa, koji bi trebao poboljšati povezanost zaleđa Dalmacije.
11:04 1 d 23.05.2026
Novi kompleks sudova ne može bez ovih radova: Ispod gradilišta Trga pravde mijenjaju cijeli parovod
Dok se iznad zemlje gradi jedno od najvećih državnih gradilišta u Hrvatskoj, ispod budućeg Trga pravde sanirat će se važan problem.
10:48 1 d 23.05.2026
Veliki plan za Žabicu: Napreduje projekt spojne ceste prema državnoj cesti, imat će 2 vijadukta
Budući da trasa prolazi kroz lučko područje i kontaktnu zonu željezničke infrastrukture, u projekt su uključeni Lučka uprava Rijeka i HŽ.
16:21 2 d 22.05.2026
Video: Ovo je ŠAS Heights, investitor Beograda na vodi najavio novi luksuzni kompleks u Crnoj Gori
ŠAS Heights planiran je kao luksuzna destinacija na jugu Crne Gore. U blizini Šaskog jezera gradit će se 29 ekskluzivnih vila, apartmani i hotel.
16:21 2 d 22.05.2026
Za 1,7 milijuna eura gradi se ogromno odlagalište za građevinski otpad, država darovala nekretninu
Planirano postrojenje imat će kapacitet obrade oko 40.000 tona građevinskog otpada godišnje, a obuhvaćat će materijale poput betona, cigle, asfalta.
16:20 2 d 22.05.2026
Zahvaljujući investiciji financiranoj iz EU fondova, Slavonija sada ima novi turističko-edukativni centar koji spaja prirodu i gospodarstvo.
16:20 2 d 22.05.2026