Čitajte portal bauštela.hr cijele godine u pola cijene: Velika akcija traje još kratko
Kupite godišnju pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz 50 % popusta. Velika akcija traje još samo tjedan dana, do 23. lipnja u ponoć.
12:00 15 d 01.06.2026

Vjetroelektrana Štip, Sjeverna Makedonija: Foto: FB Hristijan Mickoski
Kako svijet sve više zahvaćaju klimatske promjene, sve se češće govori o ‘zelenim’ izvorima energije koji doprinose smanjenju emisije ugljikova dioksida. Jedan od sve popularnijih načina proizvodnje energije posljednjih godina su vjetroelektrane – obnovljivi izvori energije koji ne troše gorivo i ne zagađuju okoliš.
Tako je, u blizini grada Štipa, službeno započela izgradnja najveće vjetroelektrane u regiji Zapadnog Balkana. Vlada Sjeverne Makedonije i investitor Alcazar Energy Partners obilježili su početak projekta polaganjem kamena temeljca, a događaj je na svom Facebook profilu popratio i makedonski premijer Hristijan Mickoski.
Vjetroelektrana Štip prostirat će se na čak 326 hektara, unutar općina Karbinci, Radoviš i Štip, jugoistočno od Skoplja. Investitor Alcazar Energy Partners, koji razvija najveću platformu za obnovljive izvore energije u regiji, uložit će oko 500 milijuna eura u instalaciju 55 vjetroturbina. One bi trebale proizvoditi električnu energiju dovoljnu za opskrbu oko 100.000 kućanstava.
Za usporedbu, trenutačno najveća operativna vjetroelektrana na Zapadnom Balkanu je Čibuk 1 u Srbiji, snage 158 MW, dok je najveći planirani projekt Maestrale Ring, također u Srbiji, s predviđenim kapacitetom od čak 854 MW. S druge strane, suosnivač i izvršni partner Alcazara, Daniel Calderon, pohvalio je spremnost Sjeverne Makedonije da preuzme ovako ambiciozan projekt.

Vjetroelektrana Štip, Sjeverna Makedonija: Foto: FB Hristijan Mickoski
Inače, riječ je o investiciji vrijednoj više od 500 milijuna dolara, koja će otvoriti 600 radnih mjesta, donijeti čistu energiju i smanjiti emisije ugljikova dioksida. Kako je još rekao Calderon, prema analizi Bloomberga, ulaganja u obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu procijenjena su na 11 milijardi dolara. S obzirom na povoljan geografski položaj i druge prednosti, Sjeverna Makedonija mogla bi privući 30 do 40 posto tog iznosa.
Premijer Mickoski naglasio je kako je početak radova ispunjenje obećanja koje je njegova vlada dala i dogovorila s investitorima prije godinu dana. Ovo je, dodao je, tek prva faza. Također je rekao kako postoje i dodatne ideje koje bi investiciji mogle dati još veću vrijednost, kako za investitore, tako i za zemlju, ali o njima će se, kako kaže, govoriti u idućim fazama.
Prema planu, vjetroelektrana bi trebala godišnje proizvoditi 1 teravatsat (TWh) električne energije. Također, Sjeverna Makedonija trenutačno ima dvije vjetroelektrane: Bogdanci (kapaciteta 36,8 MW, s proširenjem od dodatnih 15 MW u tijeku) i Bogoslovec (36 MW), u kojem je Green Growth Fund (GGF) manjinski dioničar.

Vjetroelektrana Štip, Sjeverna Makedonija: Foto: FB Hristijan Mickoski
U Hrvatskoj se također intenzivno ulaže u vjetroenergiju. Jedan od aktualnih projekata je Vjetropark Vrataruša II, koji gradi njemački investitor. Projekt se nadovezuje na postojeći vjetropark iz 2010. godine, kapaciteta 42 MW. Nakon završetka druge faze, ukupna proizvodnja narast će na 63 MW.
Završetak pripremnih radova planiran je do kraja ove godine, isporuka opreme do ožujka 2026., a puštanje u probni rad očekuje se početkom 2027. godine. Projekt se provodi u skladu s visokim okolišnim standardima i dodatno učvršćuje poziciju Senja kao važnog energetskog čvorišta.
Dodatno, do kraja ljeta trebale bi biti dovršene još dvije vjetroelektrane, Opor i Boraja II, u koje je uloženo gotovo 100 milijuna eura. S ukupno 16 Nordex vjetroturbina, svaka snage 4,5 MW, ove elektrane proizvodit će oko 203 GWh godišnje, što je dovoljno za opskrbu približno 60.000 kućanstava.

Vjetropark Vrataruša II | Foto: Ličko – senjska županija
U travnju ove godine kompanija Alcazar Energy Partners potpisala je i ugovor o potpori razvoju projekta Štip s International Finance Corporation, članicom Grupacije Svjetske banke. Tvrtka trenutačno razvija projekte ukupne snage 1,6 GW, uključujući kopnene vjetroelektrane i solarnu imovinu.
Za kraj, vrijedi spomenuti da je najveća operativna vjetroelektrana u Europi Markbygden u Švedskoj, s kapacitetom od 2.000 MW. Na popisu deset najvećih nalaze se još jedna elektrana u Švedskoj, jedna u Norveškoj te više njih u Ujedinjenom Kraljevstvu. Među njima je i rumunjski vjetropark Fântânele-Cogealac-Gradina, kapaciteta 600 MW.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte portal bauštela.hr cijele godine u pola cijene: Velika akcija traje još kratko
Kupite godišnju pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz 50 % popusta. Velika akcija traje još samo tjedan dana, do 23. lipnja u ponoć.
12:00 15 d 01.06.2026
Riječki trg i dalje opasan za korištenje: Imamo dokument koji pokazuje krive izračune kod gradnje
Kakvo je zapravo stanje konstrukcije na Klobučarićevom trgu u Rijeci pokazuje Elaborat Građevinskog fakulteta u Rijeci. Dobili smo ga i pročešljali.
17:00 17 h 16.06.2026
Bitka za zadnju borovu oazu kod Zadra: Šest hektara na raskrižju planova, građani se bore za zaštitu
Kamp Peruština u Diklu i dalje je strateška nekretnina RH, no lokalna zajednica traži da stoljetna borova šuma dobije zaštitu.
16:48 17 h 16.06.2026
Građevinski fakultet pokreće nove programe za zelenu gradnju, energetsku i potresnu obnovu
Novi ciklus edukacija osmišljen je kao izravan odgovor na promjene u građevinskom sektoru, obilježene procesima obnove i zelenom transformacijom.
16:48 17 h 16.06.2026
Žila kucavica Brača ide pod strojeve: Milijunska obnova ceste prema jedinom gradu na otoku
Na pojedinim lokacijama gradit će se novi potporni zidovi, uređivati betonske pasice, bankine, berme i suhozidi te sanirati nestabilni pokosi usjeka.
16:47 17 h 16.06.2026
Vatra u napuštenoj zagrebačkoj tvronici: Dok se čekaju izmjene GUP-a, kompleks propada i prijeti
Jučer poslijepodne dimilo se sa sjeverne strane bivšeg mesnoprerađivačkog kompleksa u Sesvetama. Iz PU zagrebačke poručuju - nema stradalih.
15:26 18 h 16.06.2026
Nakon propalog natječaja za koji nisu osigurana sredstva u skladu s tržišnim zahtjevima, HAC ponavlja javni poziv pojačan za 88 milijuna eura.
12:40 21 h 16.06.2026
Završetkom plinovoda Zabok – Lučko Hrvatska jača energetsku sigurnost i višestruko povećava kapacitet transporta plina prema Sloveniji.
10:34 23 h 16.06.2026