Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

Autocesta, ilustracija | foto: Vlada Republike Hrvatske
Crna Gora najavila je velik broj infrastrukturnih i građevinskih projekata, a sada je predstavljen još jedan – može se reći i kapitalni. Naime, kako piše portal vijesti.me, susjedna država bi do 2040. godine trebala dobiti čak 623 kilometra autocesta i brzih cesta, ako se realiziraju aktivnosti predviđene Prostornim planom, koji je prošloga tjedna usuglasila Vlada i proslijedila Skupštini na usvajanje.
Premijer Milojko Spajić još je početkom 2023. najavio ambicioznu cestovnu mrežu koja bi obuhvaćala oko 480 kilometara novih pravaca, uz procijenjeni trošak viši od osam milijardi eura. Iako je tada najavljena kraća mreža, očekivalo se da će većina projekata biti dovršena do kraja 2030. godine. Nova verzija Prostornog plana predviđa širu cestovnu mrežu i trasirane koridore širine od 600 do 1.000 metara, a točna izvedba definirat će se kroz detaljna idejna rješenja. Državna kompanija Monteput već je raspisala više javnih natječaja za izradu tehničke dokumentacije prema postojećim smjernicama.
U odnosu na prethodne planove, došlo je do važnih izmjena. Trasa autoceste Podgorica – Bar izmijenjena je, produžena do Ulcinja i precizirano je mjesto ukrštanja s jadransko-jonskim koridorom – kod sela Gradac. Osim toga, uvedena je potpuno nova razvojna os – tzv. sjeverna trasa – koja će povezati Crnču s Pljevljima i granicom s Bosnom i Hercegovinom, te Andrijevicu s granicom Kosova. Kod ostalih brzih cesta došlo je do djelomičnih korekcija u trasiranju i boljem povezivanju s postojećim autocestama.
Posebna se pažnja posvećuje dionici koja povezuje Bar s Ulcinjem. Dionica između Dobrske Župe i Bara bit će zajednička za autoceste Bar–Boljare i jadransko-jonski koridor. S obzirom na stratešku važnost luke Bar, predlaže se da cijeli pravac od tunela Sozina, preko Bara do Ulcinja i granice s Albanijom bude izgrađen u punom profilu autoceste, a ne samo kao brza cesta, kako je bilo ranije planirano. Time bi se značajno poboljšala prometna povezanost u regiji i olakšao međunarodni tranzit.

autocesta | pexels
Prostorni plan predviđa i razvoj pet brzih cesta, koje će imati ključnu ulogu u povezivanju regija i poticanju gospodarskog i turističkog razvoja. Primorska brza cesta (B1), od granice s Hrvatskom do Budve, bit će posebno važna za Tivat, Herceg Novi i cijelu bokokotorsku regiju, gdje promet godišnje premašuje šest milijuna putnika. Većina trase vodi kroz zaleđe, uključujući tunelske dionice ispod poluotoka Luštice, s izlazom kod Tivta i dalje prema Budvi.
Brza cesta B2 povezivat će sjeverni dio zemlje s Bosnom i Hercegovinom, dok će cesta B3 spajati Podgoricu s Tuzi i Božajem. Ova je dionica prethodno bila planirana kao autocesta, no njezin je status smanjen kako bi se racionalizirali troškovi i uskladili s razvojnim planovima Albanije. Brza cesta B4, koja povezuje Podgoricu, Nikšić, Šavnik, Žabljak i Pljevlja, imat će važnu ulogu u razvoju unutrašnjosti, ali s posebnim naglaskom na očuvanje zaštićenih područja poput Parka prirode Komarnica i Nacionalnog parka Durmitor. Peta cesta, B5, trebala bi povezati Andrijevicu s granicom Kosova, ali njezina isplativost još se procjenjuje posebnom studijom.
Zanimljivo je da Prostorni plan otvara mogućnost proširenja postojećeg magistralnog pravca M-2 (Podgorica-Sozina) na četiri prometne trake. Time bi cesta stekla status brze ceste, no izvedba ovisi o tehničkim mogućnostima i zaštitnim režimima Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koji se tek treba preciznije definirati.

ilustracija | foto: Pexels
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Arheološki terenski pregled obavezna je usluga prilikom izgradnje novih kilometara autoceste A7. Radit će se na kompletnoj dionici s novim tunelima.
11:56 8 h 13.09.2026
Stiže omiljeni jesenski događaj: U ove kuće i zgrade u Zagrebu moć će se besplatno zaviriti
Iza ugla je dolazak jeseni, ali i još jednog Festivala Open House u Zagrebu. Nova 'sezona' donosi 38 novih lokacija za obići, tema je urbanizam.
11:56 8 h 13.09.2026
Na desecima lokacija čistit će se separatori, zbrinjavati otpad te provjeravati njihova vodonepropusnost i ispravnost.
11:55 8 h 13.09.2026
Izmjene Zakona o obrtu donose niz novosti važnih za majstore i građevinske izvođače. Imamo sve detalje.
11:55 8 h 13.09.2026
Na krajnjem jugu RH nalaze se napušteni bunkeri i tvrđava koja čeka bolje dane i novu namjenu. U međuvremenu se vode postupci povrata imovine.
11:53 8 h 13.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 9 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 9 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 11 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 11 h 13.09.2026