Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 2 d 01.10.2026

Autocesta, ilustracija | foto: Vlada Republike Hrvatske
Crna Gora najavila je velik broj infrastrukturnih i građevinskih projekata, a sada je predstavljen još jedan – može se reći i kapitalni. Naime, kako piše portal vijesti.me, susjedna država bi do 2040. godine trebala dobiti čak 623 kilometra autocesta i brzih cesta, ako se realiziraju aktivnosti predviđene Prostornim planom, koji je prošloga tjedna usuglasila Vlada i proslijedila Skupštini na usvajanje.
Premijer Milojko Spajić još je početkom 2023. najavio ambicioznu cestovnu mrežu koja bi obuhvaćala oko 480 kilometara novih pravaca, uz procijenjeni trošak viši od osam milijardi eura. Iako je tada najavljena kraća mreža, očekivalo se da će većina projekata biti dovršena do kraja 2030. godine. Nova verzija Prostornog plana predviđa širu cestovnu mrežu i trasirane koridore širine od 600 do 1.000 metara, a točna izvedba definirat će se kroz detaljna idejna rješenja. Državna kompanija Monteput već je raspisala više javnih natječaja za izradu tehničke dokumentacije prema postojećim smjernicama.
U odnosu na prethodne planove, došlo je do važnih izmjena. Trasa autoceste Podgorica – Bar izmijenjena je, produžena do Ulcinja i precizirano je mjesto ukrštanja s jadransko-jonskim koridorom – kod sela Gradac. Osim toga, uvedena je potpuno nova razvojna os – tzv. sjeverna trasa – koja će povezati Crnču s Pljevljima i granicom s Bosnom i Hercegovinom, te Andrijevicu s granicom Kosova. Kod ostalih brzih cesta došlo je do djelomičnih korekcija u trasiranju i boljem povezivanju s postojećim autocestama.
Posebna se pažnja posvećuje dionici koja povezuje Bar s Ulcinjem. Dionica između Dobrske Župe i Bara bit će zajednička za autoceste Bar–Boljare i jadransko-jonski koridor. S obzirom na stratešku važnost luke Bar, predlaže se da cijeli pravac od tunela Sozina, preko Bara do Ulcinja i granice s Albanijom bude izgrađen u punom profilu autoceste, a ne samo kao brza cesta, kako je bilo ranije planirano. Time bi se značajno poboljšala prometna povezanost u regiji i olakšao međunarodni tranzit.

autocesta | pexels
Prostorni plan predviđa i razvoj pet brzih cesta, koje će imati ključnu ulogu u povezivanju regija i poticanju gospodarskog i turističkog razvoja. Primorska brza cesta (B1), od granice s Hrvatskom do Budve, bit će posebno važna za Tivat, Herceg Novi i cijelu bokokotorsku regiju, gdje promet godišnje premašuje šest milijuna putnika. Većina trase vodi kroz zaleđe, uključujući tunelske dionice ispod poluotoka Luštice, s izlazom kod Tivta i dalje prema Budvi.
Brza cesta B2 povezivat će sjeverni dio zemlje s Bosnom i Hercegovinom, dok će cesta B3 spajati Podgoricu s Tuzi i Božajem. Ova je dionica prethodno bila planirana kao autocesta, no njezin je status smanjen kako bi se racionalizirali troškovi i uskladili s razvojnim planovima Albanije. Brza cesta B4, koja povezuje Podgoricu, Nikšić, Šavnik, Žabljak i Pljevlja, imat će važnu ulogu u razvoju unutrašnjosti, ali s posebnim naglaskom na očuvanje zaštićenih područja poput Parka prirode Komarnica i Nacionalnog parka Durmitor. Peta cesta, B5, trebala bi povezati Andrijevicu s granicom Kosova, ali njezina isplativost još se procjenjuje posebnom studijom.
Zanimljivo je da Prostorni plan otvara mogućnost proširenja postojećeg magistralnog pravca M-2 (Podgorica-Sozina) na četiri prometne trake. Time bi cesta stekla status brze ceste, no izvedba ovisi o tehničkim mogućnostima i zaštitnim režimima Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koji se tek treba preciznije definirati.

ilustracija | foto: Pexels
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 2 d 01.10.2026
Arhitekti i investitori ne biraju iz kataloga: Evo gdje se dogovaraju poslovi za 2027.
Izlagači, arhitekti te investitori i ove se godine susreću na Design Districtu. Sajam se održava od 27. do 29. studenog u Tvornici duhana Rovinj.
15:26 4 d 29.09.2026
Ovo je nevidljivi temelj svake ozbiljne gradnje: Velika međunarodna konferencija stiže u Split
Split na tri dana postaje centar geotehnike, a stiže i jedno veliko svjetsko ime.
07:58 17 h 03.10.2026
Novi propis uređuje prostorno planiranje velikih investicija, podjelu nadležnosti za dozvole i uvjete za gradnju na državnom zemljištu.
07:58 17 h 03.10.2026
Projekt Dugo Selo – Križevci pri kraju je radova, ali pred završetak stižu nove tehničke izmjene.
07:57 17 h 03.10.2026
Nekadašnja Konjička vojarna postat će suvremena knjižnica. Za obnovu zaštićenog zdanja već je raspisan natječaj za izvođenje radova.
07:57 17 h 03.10.2026
Dodijeljen ugovor za produžetak ulice u Novom Zagrebu: U planu dvije trake s autobusnom stanicom
Planira se produžetak Ulice Radoslava Cimermana, ali ne gdje bi se očekivalo. Dogradnja se sprema na jugu Novog Zagreba, a uključuje i novu stanicu.
07:57 17 h 03.10.2026
Milijunska rekonstrukcija završila, ali ima još posla: Ovo je dodatni zahvat u obnovljenim toplicama
Ljetos je završila rekonstrukcija velikog dijela Daruvarskih toplica vrijedna oko 20 milijuna eura. Nakon svega, treba adaptirati i 'Biserne kupke'.
07:57 17 h 03.10.2026
Zašto se glas mijenja u pubertetu? Normalno je da 'puca' ili 'preskakuje'
Dječaci u pubertetu prolaze mutaciju glasa. Često im se događa 'pucanje' glasa ili njegovo 'preskakanje', što je normalno.
08:33 16 h 03.10.2026
Dio studenata može dobiti popust na stanarinu: Pogledajte razliku u cijenama
'Osjetljivim' skupinama studenata neki studentski centri umanjuju iznos mjesečne stanarine u domu. Zagreb kao najveći nije među njima.
08:32 16 h 03.10.2026
Matica umirovljenika dobila novi prostor: Mjesto susreta i programa za starije
Imotska Matica umirovljenika od Grada je dobila novouređeni prostor. Nalazi se na novoj tržnici, gdje će se provoditi mnoštvo programa za starije.
08:15 16 h 03.10.2026
Dvije trećine umirovljenika ispod prosjeka: Radničke mirovine od 89 do 1.864 eura
Prosječna mirovina po općim propisima prešla je 700 eura, ali oko 70 posto umirovljenika nalazi se ispod prosjeka ili na samoj granici.
08:15 16 h 03.10.2026