Industrijska proizvodnja s dvostrukim licem: Hrvatska najgora u veljači, ali na godišnjoj razini ipak rast

Hrvatska je u veljači zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje među članicama Europske unije, čime se našla u suprotnosti s naznakama oporavka vidljivima na europskoj razini. Prema podacima Eurostata, industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je za 1,1 posto u odnosu na siječanj, dok je na razini EU-a zabilježen rast od jedan posto. Ipak, kada se usporede podaci s veljačom prošle godine, slika je optimističnija. Hrvatska na godišnjoj razini bilježi rast, a i ukupna industrijska proizvodnja u EU pokazuje prve znakove oporavka nakon gotovo dvije godine stagnacije i pada.

Hrvatska je tijekom veljače zabilježila najoštriji pad industrijske proizvodnje među svim državama članicama Europske unije, čime je snažno odstupila od pozitivnih trendova koji su se u istom razdoblju počeli nazirati u većem dijelu europskog gospodarstva. Takav razvoj situacije dolazi unatoč sve jasnijim pokazateljima stabilizacije i oporavka industrijskog sektora na razini Europske unije i europodručja, pokazuju najnoviji podaci koje je u utorak objavio Eurostat, statistički ured Europske unije.

Rast u Eurozoni

Na razini eurozone, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u veljači za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, čime je nastavljen pozitivan trend rasta započet u siječnju, kada je prema revidiranim podacima ostvaren rast od 0,6 posto. Slična dinamika zabilježena je i na razini cijele Europske unije, gdje je industrijska proizvodnja u veljači porasla za jedan posto, nadovezujući se na skromni, ali također pozitivan rast od 0,1 posto iz siječnja.

Analizirajući pojedine sektore, najznačajniji mjesečni rast u veljači ostvaren je u segmentu netrajnih potrošačkih dobara, gdje je proizvodnja uvećana za 2,8 posto u oba promatrana područja – i u eurozoni i u EU. Slijedi sektor kapitalnih dobara, s nešto skromnijim, ali i dalje stabilnim rastom od 0,8 posto u eurozoni i 0,9 posto u EU.

Nasuprot tome, sektor proizvodnje energije zabilježio je različite trendove – dok je u eurozoni zabilježen blagi pad proizvodnje od 0,3 posto, na razini Unije ostvaren je rast od 0,8 posto. Istodobno su oba područja zabilježila pad u segmentu trajnih potrošačkih dobara: za 0,2 posto u eurozoni te za 0,3 posto u EU, što upućuje na nastavak slabljenja potrošnje u ovom sektoru.

Na razini pojedinih država članica, najveći mjesečni rast industrijske proizvodnje u veljači ostvarila je Irska, s impresivnih 10,8 posto. Slijede Belgija sa 7,4 posto i Luksemburg s rastom od 6,3 posto. S druge strane, najizraženiji pad industrijske aktivnosti zabilježen je u Hrvatskoj, gdje je proizvodnja u veljači pala za 3,9 posto u odnosu na siječanj, kada je, podsjetimo, ostvarila rast od 2,1 posto. Odmah iza Hrvatske našla se Grčka, s mjesečnim padom proizvodnje od 3,6 posto.

Vidljiv oporavak

Kada se podaci promatraju u godišnjoj usporedbi, odnosno u odnosu na veljaču prošle godine, vidljivo je da se europska industrijska proizvodnja počinje oporavljati nakon gotovo dvije godine stagnacije i pada. Na razini europodručja zabilježen je rast industrijske proizvodnje od 1,2 posto, dok je u EU ostvaren nešto skromniji porast od 0,6 posto. Usporedbe radi, u siječnju je industrijska proizvodnja pala za 0,5 posto u eurozoni i za 0,6 posto u EU, prema revidiranim podacima.

Najveći godišnji rast u veljači ponovno je ostvaren u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, koji je u eurozoni porastao za 9,7 posto, a u EU za 8,1 posto. Drugi najuspješniji sektor bio je energetski, gdje je proizvodnja porasla za 1,4 posto u oba područja. S druge strane, pad proizvodnje i dalje je prisutan u sektoru intermedijarnih dobara, koji je u eurozoni zabilježio pad od 2,7 posto, dok je sektor trajnih potrošačkih dobara oslabio za 2,3 posto u eurozoni i 2,2 posto u EU. Negativan trend zabilježen je i u sektoru kapitalnih dobara, gdje je proizvodnja smanjena za otprilike 1,7 posto u odnosu na veljaču prethodne godine.

Godišnja slika pozitivna za Hrvatsku

Gledajući godišnje promjene na razini pojedinih država, najdinamičniji rast industrijske proizvodnje u veljači ostvarila je Irska, s impresivnih 38,8 posto. Slijedi Litva s godišnjim rastom od 9,1 posto. Hrvatska je također zabilježila solidne rezultate, s porastom industrijske proizvodnje od 5,4 posto u odnosu na veljaču prethodne godine, što dolazi nakon još snažnijeg skoka od 7,6 posto u siječnju. Najbliže rezultatima Hrvatske bila je Malta, s godišnjim rastom od 5,8 posto.

S druge strane, najveći godišnji pad industrijske proizvodnje zabilježen je u Mađarskoj – čak osam posto. Slijede Bugarska, gdje je proizvodnja pala za 4,7 posto, i Njemačka s padom od 3,7 posto, što dodatno potvrđuje da oporavak nije ravnomjerno raspoređen među državama članicama.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.