Strašne posljedice katastrofe u BiH, Donjoj Jablanici presudila ilegalna eksploatacija granita?

Jug Bosne i Hercegovine uslijed velike količine oborina pogodile su poplave. Pogođeno je nekoliko dijelova, no ipak je najviše stradala Donja Jablanica gdje su zatrpane brojne kuće i najviše je smrtno stradalih. Smatra se da je nesreću prouzročio odron kamenoloma koji se sručio na mjesto, a iz kojega se od 2018. godine ilegalno eksploatirao granit. Isto potvrđuju snimke kroz godine na Google Maps-u. Vlada i dalje istražuje uzroke stvaranja klizišta, dok su spasioci na terenu.

S 3. na 4. listopada 2024. godine jug Bosne i Hercegovine pogodile su ozbiljne poplave. Poplave su ponajviše izazvale velike količine oborina nastalih iznad Jadranskog mora zbog kojih su u noći poplavljeni neki od gradova u srednjem dijelu BiH. Određeni broj gradova pak postao je u potpunosti nedostupan jer su zatrpani putevi, mostovi i željeznice, a te su gdjegdje aktivirana klizišta.

Najveća katastrofa dogodila se u Donjoj Jablanici gdje je navodno zatrpavanje kuća i velik broj stradalih i smrtnih nesreća izazvao odron ilegalno korištenog kamenoloma. Napominjemo, ove poplave snagom su najintenzivnije zabilježene u Bosni i Hercegovini od 2014. godine.

Najviše pogođeni prostori u BiH su prostori Fojnice, Jablanice, Kiseljak, Kreševo, Konjic, Visoko te susjedna područja. U cijeloj BiH poginulih je 19, od čega 15 u Donjoj Jablanici koja je najviše i stradala. Broj nestalih premašuje 10 ljudi. Glasnogovornik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije nazvao je ove događaje najgorom krizom od rata u BiH, te se na građane apeliralo da ne putuju u Jablanicu i u Konjic.

Katastrofa u Jablanici

U Donjoj Jablanici neki su objekti završili potpuno zatrpani odronima zemlje izazvanim bujicama, a minaret mjesne džamije nakon odrona je ostao jedini vidljivi dio te građevine. Sam razlog odrona otvara sasvim novu priču. Za smrtne slučajeve i brojne nestale to jest zatrpane žrtve glavni razlog nije nabujala rijeka, već navodno kamenolom koji se već nekoliko godina ilegalno koristi, što se može popratiti na snimkama kamenoloma na Google Maps-u.

O tom pitanju, predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić izjavio je kako je klizište koje je zatrpalo kuće u selu moglo nastati u obližnjem kamenolomu, kao i da vlada istražuje uzroke stvaranja klizišta. Isto tako, izjavio je kako je klizište bilo nemoguće predvidjeti, a time i na vrijeme evakuirati Donju Jablanicu.

Ilegalna eksploatacija kamenoloma

Nakon poplava, najviše pogođeni gradić nakon katastrofalne poplave bio je potpuno odsječen od ostatka svijeta, dok je u pomoć stizala vojska Federacije BiH. No, što se sve dosad zna o kamenolomu koji je mogao pokrenuti kobni odron?

Koristeći Google Earth, dokumentirani su strojevi koji su bili aktivni u kamenolomu koji je, kako je rekao premijer Federacije Nikšić, ‘posljednje četiri godine bio zatvoren’. Ipak, satelitske fotografije snimljene od 2018. do kolovoza ove godine dokazuju kako je iz kamenoloma iznad Donje Jablanice ilegalno eksploatiran granit, pišu 24sata.hr.

Protumačeno je kako je uslijed obilnih padalina nastala akumulacija koja je pokrenula kamenu lavinu koja se sručila na kuće u Donjoj Jablanici što je izazvalo brojna stradanja. Kamenolom iznad Donje Jablanice je bio aktivan i u njemu je, očigledno, eksploatiran kamen. Nakon što se na ovo mjesto slila voda s okolnih planina, koja je potom pokrenula ogromne kamene gromade koje su, kotrljajući se prema Neretvi zatrpavale i rušile sve na putu.

Faktor je mogla biti i sječa šuma

Isti događaj komentirao je profesor na Katedri za hidrotehniku građevinskog fakulteta u Rijeci Nino Krvavica, za n1info.hr. U tom smislu istaknuo je kako su u ovakvim katastrofama faktor i način na koji se gradi i ne brine o prirodi. Tako se može spomenuti pretjeranu izgradnju, urbanizaciju, no i betonizaciju, krčenje šuma, kao i izgradnju naselja na neadekvatnim područjima, što doprinosi katastrofama poput onih koji su zahvatili BiH i Podgoru. Nadalje, iako su katastrofi neminovno doprinijele velike količine oborina, a koje objedinjuju nešto što se događa jednom u tisuću godina, ulogu su neminovno igrali i drugi vanjski faktori.

– One (šume) su dobro područje koje zadržava oborine, a s druge strane, učvršćuju pokrov i tlo pa mogu smanjiti pojavu erozije tla. Tako da, krčenje šuma ima svakako negativan utjecaj na pojavu poplava, posebno bujičnih. Vrlo je bitno razmišljati o šumama, ne samo kao o izvoru materijala nego i ublažavanju posljedica ovakvih količina oborina, dodao je što je moglo doprinijeti nesreći Krvavica, a otkrio se i problem s kamenolomom, napomenuo je Krvavica.

U planu sanacija

Na posebnoj konferenciji za novinare koja je održana na temu katastrofalnih događaja koji su zadesili BiH Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prvotno je objavila 14 smrtnih slučajeva u Jablanici i jednog u Fojnici. Nestale osobe prijavile su njihove obitelji. Magistralni put Sarajevo – Mostar zatvoren je zbog štete od poplava.

Dana 5. listopada vraćena je struja u nekim dijelovima Hercegovačke-neretvanske županije. Načinjen je plan sanacije oštećenih dalekovoda kako bi bilo uspostavljeno snabdijevanje struje stanovnika jablaničkog područja. Očekuje se da će popravak pruge u Ostrošcu trajati nekoliko mjeseci. Pretpostavlja se da će blokada pruge nanijeti veliku štetu gospodarstvu, a posebice Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine.

Odgovor na hitne situacije

Nakon što je kiša prestala padati, nešto su se i poboljšali uvjeti za pretraživanje terena u Donjoj Jablanici. Spasioci tako i dalje pretražuju teritorij u potrazi za žrtvama stravične poplave i klizišta. Prema riječima Sabahudina Spahovića iz Federalne uprave civilne zaštite, osim pripadnika FUCZ-a, na terenu su i spasioci sa psima i pripadnici HUSAR tima iz Hrvatske. Radi se o prvom timu koji je u Jablanici angažiran posredstvom međunarodnog mehanizma koordinacije civilne zaštite i Ministarstva sigurnosti BiH.

Najmanje devet zemalja članica EUCPM-a, odnosno Albanija, Hrvatska, Srbija, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Poljska, Slovačka i Turska ponudile su pomoć ili šalju humanitarnu pomoć. Predstavnik ERCC sada iz Sarajeva za potrebe koordinacije timova EUCPM-a na terenu kontaktira s relevantnim vlastima u BiH.

Sa aktivacijom EUCPM-a, Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) igra ključnu ulogu u koordinaciji odgovora na katastrofu, osiguravajući doprinos u iznosu od najmanje 75 posto transportnih i operativnih troškova angažmana, bez obzira na to radi li se o zemlji članici EU ili ne. Stoga, EUCPM predstavlja jedinstven mehanizam solidarnosti koji okuplja države članice EU kao i deset država koje u njemu sudjeluju. Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica EUCPM-a u rujnu 2022. godine a ovo je prvi put da je Bosna i Hercegovina zatražila pomoć putem EUCPM-a.

U travnju ove godine dogodio se odron u kamenolomu mostarske tvrtke. Tri automobila tom su prilikom pala u vodu, a više o ovom događaju pročitajte ovdje.