Neostvareni hrvatski megaprojekti: Tuneli, mostovi, neoboderi, pa čak i grobnica

Tijekom moderne hrvatske povijesti, mnogi političari i privatni poduzetnici imali su najrazličitije vizije ostvariti različite megaprojekte, od kojih su mnogi, blago rečeno, bili vidljivo neostvarivi te bi ih bilo nemoguće projektirati.  Među tim zaboravljenim idejama kriju se ambiciozni planovi koji su trebali transformirati hrvatsku metropolu, hrvatsku obalu i otoku te u pojedinim slučajevima i shvaćanje nedavnih povijesnih situacija. No, unatoč atraktivnim projektantskim snova, ti grandiozni planovi ostali su zaključani u ladicama, ostavljajući nas samo s pitanjem što bi se dogodilo da su se ostvarili. Izdvojili smo osam takvih neostvarenih projekata.

Ova priča o neostvarenim hrvatskim megaprojektima ukorijenjena je u popularnoj kulturi moderne Hrvatske. Neki od tih projekata, kako to u Lijepoj našoj obično biva, praćeni su sumnjivim koruptivnim radnjama, a njihovi inicijatori dobro su poznati hrvatskom pravosuđu. Već je na prvi pogled za neke od izdvojenih projekata jasno da su u potpunosti neostvarivi i nemogući za realizaciju. Ima tu svega, od najdužeg tunela do Zagrebačkog Manhattana. U nastavku donosimo osam takvih neostvarenih megaprojekata u Hrvatskoj.

Zlatna obala na Pagu

Slušajući o nedavnim uhićenjima zbog ilegalne gradnje na Murteru, javnost se prisjetila Eduarda Maržića, jednog od uhićenih u ovoj USKOK-ovoj akciji. Maržić je nekadašnji predsjednik Hrvatske udruge kampova, a nekada je htio realizirati projekt u sklopu kojega bi na južnoj strani otoka Paga trebao biti prokopan šestkilometarski kanal i duž njega izgrađeno dvije tisuće elitnih vila.

Projekt je predviđao izgradnju cijelog novog gradića na Pagu u kojem bi obitavalo više od 10 tisuća ljudi. Osmišljen je tako da svaka nekretnina ima svoj vlastiti vez i pristup za vozila. Ideja je bila zadržati stil izvorne tradicionalne arhitekture i kulture Starog Grada Paga. Marina u Dinjiški brojala bi preko 300 vezova. Duž kanala koji bi vodio prema gradu Pagu gradile bi se luksuzne rezidencije, svaka s vlastitim vezom i pristupnim putem.

Zagreb na Savi

Za razliku od drugih europskih i svjetskih metropola koje maksimalno iskorištavaju svoj položaj i činjenicu da leže pokraj rijeka, Zagreb to nije učinio. Međutim, postojali su nikad ostvareni projekti koji bi Zagrebu uz pomoć rijeke Save donijeli društveni i ekonomski prosperitet.

Najglasniji oko projekta ‘Zagreb na Savi’ bio je tadašnji prvi potpredsjednik u Vladi Zorana Milanovića Radimir Čačić 2012. godine. Ideja je bila da se izravnavanjem tla uz Savu dobije milijun četvornih metara prostora za gradnju golemog stambeno-poslovnog kompleksa u koji su iz središta grada trebali preseliti Vlada i sva ministarstva, svi sudovi i druge institucije. No, stručnjaci su tada rekli da je taj megaprojekt, inicijalno težak 2 milijarde eura, neizvediv.

Zagrebački Manhattan

Pokojni gradonačelnik Zagreba Milan Bandić uhvatio se ovog projekta pronašavši investitore u Abu Dhabiju, iste one koji su stajali iza kontroverznog projekta ‘Beograd na vodi.’ Oni su na milijun četvornih metara trebali uz Savu izgraditi golemi kongresno-poslovno-stambeni kompleks zvan Zagreb City.

Javnost i aktivisti digli su se protiv ostvarenja ovog projekta, a među njima i današnji gradonačelnik Tomislav Tomašević. Izmjene u Generalnom urbamističkom planu nužne za izgradnju ovog kompleksa nisu prošle i izgradnja je tako neslavno propala.

Tunel ispod Sljemena

Tunel ispod Sljemena trebao je povezivati Zagreb i Stubičke Toplice, odnosno Hrvatsko zagorje. Sa svojih šest kilometara, trebao je biti najduži tunel u Hrvatskoj i zvati se Tumed (Tunel Medvednica). Taj je tunel bio jedno od predizbornih obećanja koje je Milan Bandić najčešće reciklirao uoči izbora tijekom svojih šest gradonačelničkih mandata.

Godine 2006. izrađena je i studija izvedivosti s tri predviđene varijante projekta koje su uključivale prolazak tunelom automobilima, željeznicom i tramvajem. Na koncu je zaključeno da Tumed nema puno smisla bez sjeverne obilaznice u dužini od 30-ak kilometara, koju je također trebalo izgraditi, a to bi onda sve skupa koštalo više od milijardu eura, prenosi N1.

Zajednička grobnica partizana i ustaša

Prvi predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman predstavio je ovu ideju još početkom 1991. godine. Zajednčka grobnica u kojoj bi bile ‘pomiješane’ kosti partizana i ustaša, jedna je od najkontroverznijih Tuđmanovih ideja, inspirirana memorijalnom grobnicom u Dolini palih kod Madrida u koju je španjolski diktator Francisco Franco dao položiti posmrtne ostatke poginulih republikanaca i falangista u tamošnjem građanskom ratu.

Tuđman je ideju, ali tada već kao incijativu, spomenuo u govoru u Hrvatskom saboru na Dan državnosti 1995. godine kazavši da bi takvo, monumentalno spomen-obilježje trebalo napraviti u Jasenovcu, proširenjem onog postojećeg. Čak je spomenuto da bi ondje mogli biti dopremljeni posmrtni ostaci Josipa Broza Tita iz Beograda i Ante Pavelića iz Madrida.

Most od Zadra do Ancone

Vjerojatno najgrandiozniji neostvareni megaprojekt u ovom nizu jest onaj o premošćivanju Jadranskog mora 120 kilometara dugim mostom od Zadra do Ancone. Ta je ideja potekla iz Italije, a rimski arhitekt Giorgio De Romanis izradio je i idejni projekt mosta nazvanog ‘Luk i strijela’ visokog 40 metara kojim bi, na tri razine, tekao željeznički, automobilski i kamionski promet.

Tu ideju s početka prvog desetljeća ovog stoljeća objeručke je prihvatio HDZ Ive Sanadera uvrstivši ga i u jedan od svojih predizbornih programa. Projekt je trebala financirati Europska unija, a na kraju pao u vodu zbog basnoslovne cijene od 20 milijardi eura.

Povezivanje otoka tunelima

HDZ je drugom prilikom, u predizbornoj kampanji 2015. godine, kada je stranku vodio Tomislav Karamarko, najavljivao projekt povezivanja jadranskih otoka podvodnim tunelima. HDZ je taj projekt predstavljao kao strateški uz objašnjenje da bi unaprijedio razvoj turizma, spriječio iseljavanje s otoka i zaposlio građevinsku industriju.

– To nisu klasični tuneli, nego su cijevi koje se polažu na morsko dno i zapravo se radi o funkcionalnim prometnicama kakve već postoje u svijetu, primjerice u Japanu ili Kanadi, rekao je tada Karamarko dodajući da isprva ne bi bili spojeni svi otoci s kopnom nego Korčula s Pelješcem, Brač sa Splitom, Hvar s Bračem, a Ugljan sa Zadrom.

‘Hrvatski san’ na Čiovu

‘Hrvatski san’ naziv je nedosanjanog projekta kojega je 2005. godine zaneseno najavljivao splitski poduzetnik Vicencio Blagaić. On je na otoku Čiovu namjeravao podići grad za 50.000 do 100.000 stanovnika po uzoru na Manhattan s pedesetak hi-tech nebodera, velikom trajektnom lukom s terminalima i privezom za cruisere, marinom za megajahte, naseljem s kućama na moru, stadionom, koncertnom dvoranom, trgovačkim centrima, terenima za golf, zoološkim vrtom, umjetnim plažama.

Otkrijte ovdje popis pet luksuznih hotela na Plitvicama.