Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026
Ardijanu Karlu Gashiju, u trećoj epizodi Bauštela.hr podcasta, u goste je došao profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i voditelj Konzorcija pasivna kuća Hrvatska, Ljubomir Miščević s kojim je poveo razgovor o održivoj gradnji kroz koncept izgradnje pasivnih kuća. Ali i o razlikama između niskoenergetske i pasivne gradnje, te o značaju zelenih krovova i drva kao građevnog materijala budućnosti čiji se potencijal ne iskorištava dovoljno.
Miščević je govorio o mogućnostima pasivne gradnje u Hrvatskoj, te je naglasio kako si danas izgradnju pasivne kuće može priuštiti sve veći broj investitora. No, i kako bi se taj udio povećavao u budućnost država treba osigurati sredstava za sufinanciranje, te povoljno kreditiranje. Dok jedinice lokalne samouprave, kada su u pitanju javne zgrade, moraju bit otvorene ka idejnim rješenjima koja nisu uvijek u smislu građenja najjeftinija, ali su dugoročno isplativija i predstavljaju ekološki izbor broj 1 bez premca.
Također, Miščević ističe kako je koncept pasivne kuće omogućio razvoj tehnologije, a da je ono što će doprinijeti dodatnom razvoju ovog koncepta u budućnosti olakšavanje procesa izgradnje. Istaknuo je i veliku prednost pasivnih kuća, a to je da one mogu zarađivati za svoga vlasnika.
Miščević je govorio i o graditeljskim potezima koji mogu spriječiti pretjerano zagrijavanje, te spominje da tu ulogu može djelomično preuzeti urbano ozelenjavanje, odnosno zelena gradnja. Uz fokus na drvo kao graditeljski element koji je zanemaren, a ne samo na sađenje trave po ravnim krovovima.
– Govorim o zelenoj gradnji, govorimo o materijalima koje imamo. Hrvatska ima približno 40% površine od šumama, a svi znamo staru priču i boljku. Naša se građa izvozi i onda nam se vraća obrađena, i ne možemo si ju priuštiti. Paralelno, kuće se grade o drva. Da li je to drveni skelet, ili su to lamelirane ploče od kojih se obiteljska kuća tipične veličine metar 150 do 200 kvadrata, izreže precizno milimetre, kaže Miščević, te dodaje kako primjere dobre prakse po ovom pitanju ne moramo daleko tražiti. Naime, Slovenija trenutno ima približno 1.000 pasivnih kuća, dok ih je u Hrvatskoj približno 300.
– To je ta velika razlika koja je začuđujuća jer smo u istoj uniji, imamo ista sredstva, iste poticaje, ali već i organizacija podjele tih sredstava je upitna. Negdje je to najbrži prst, a negdje to, kao u Sloveniji, veliki poticaj, ali ne uz obećanja, nego uz direktivu nacionalnu da se nešto gradi iz drva i do domaćih drva, kaže Miščević.
Miščević se osvrnuo i na svoj znanstveni rad u kojemu je predstavljeno inovativno rješenje, materijal koji se sastoji između ostalog, i od građevinskog otpada. Od njega je građen objekt u Koprivnici.
– Taj beton koje su kolege s Građevinskog fakulteta izmislili u svom labosu je čak nešto čvršći i čak nešto je bolji, odnosno ima manju toplinsku provodljivost od onih kojima standardno danas raspolažemo. Ako se pogleda trenutno najaktualnija tema, to je upravo što radi s recikliranim građevinskim otpadom i kako se od njega može proizvesti nešto novo, onda je to pun pogodak, kaže Miščević.
Kada je riječ o inovacijama u graditeljstvu Miščević ističe i niz pametnih rješenja koja danas otvaraju put pametnim kućama.
– Ta pamet se odnosi na sustave regulacije u sustavima regulacije. Imamo priču racionalne uporabe energije jer, bolje reći, potrošnje. Prema tome, pametna kuća će sama zagasiti svjetla. Prepoznati taj naš zahtjeve koji je već programiran. Kao i zahtjev da se upali plin i grije voda jer mi dolazimo za 3 minute, a GPS joj točno javlja koliko smo udaljeni od kuće. Rade kamere, automobil, garaža. Sve je to nešto, to je ta vrsta inteligentnog upravljanja, kaže Miščeviće, te dodaje kako se može dogoditi da pametna kuća ‘napadne’ svoje vlasnike.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta.
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026
Pročistač od 37 milijuna eura gradi se u Velikoj Gorici: Sve počinje s jednom inženjerkom
U Velikoj Gorici gradi se novi pročistač otpadnih voda, a iza projekta krije se posao koji počinje mnogo prije prvog zamaha lopate.
11:34 4 d 11.11.2026
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 10 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 13 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 45 d 01.10.2026
Jugoistočna kula dobiva muzejske prostore i vidikovac, a antička lođa nakon gotovo dva stoljeća ponovno će biti otvorena.
07:16 1 d 15.11.2026
Ispod ovih polja INA planira novu plinsku bušotinu: Pripremaju cestu i postrojenje visoko 38 metara
Planirana bušotina kod Križa uključuje radni plato, pristupnu cestu i plinovode prema postojećem proizvodnom sustavu Žutica.
07:15 1 d 15.11.2026
Trasa nove obilaznice Trilja izazvala je spor zbog vrijednih arheoloških nalazišta. Kozina traži izmještanje, institucije najavljuju istraživanja.
07:13 1 d 15.11.2026
Nijemci predstavili novi kran: Diže osam tona, radi na struju i provlači se kroz skučena gradilišta
Nova mobilna dizalica podiže osam tona, samostalno postavlja protuutege i omogućuje tiši rad na gradilištima.
07:12 1 d 15.11.2026
Velike promjene za izvođače radova: Pod povećalom plaće, agencijski radnici i javni natječaji
Novi Zakon o radu donosi nova pravila o plaćama i zapošljavanju, a kršenje obveza u građevini imat će puno jače posljedice.
07:37 2 d 14.11.2026
Hrvatske šume spremaju rekonstrukciju dva mosta: Trebat će gotovo 10 tona čelika!
Dva dotrajala drvena mosta jugozapadno od Zagreba dobit će novu nosivu konstrukciju, kolnike i zaštitne ograde.
07:35 2 d 14.11.2026
Zgrada od 10 milijuna na top lokaciji na Trešnjevki: Ove dvije tvrtke podić će ju u idućih 9 mjeseci
Sljedećih devet mjeseci, odabrana zajednica ponuditelja gradit će novu umjetničku plesnu školu na prometnom raskrižju na Trešnjevki.
07:34 2 d 14.11.2026
Plenković otkrio koje knjige čita, dvije su na popisu školske lektire
Što čita premijer Andrej Plenković, otkrio je na Interliberu. Među njima jesu i djela s popisa školske lektire.
09:32 50.85 min 16.11.2026
Kakve aktivnosti imaju učenici nakon sve nastave u cjelodnevnoj? Ovo je B1 i B2 program
Nakon redovite nastave i potpomognutog učenja slijede B1 i B2 program. Radi se o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.
06:00 4 h 16.11.2026
Božićnice za umirovljenike dijeli više od 50 gradova i općina: Iznosi od 30 do 600 eura
Božićnice umirovljenicima i starijim osobama dijeli 27 gradova i 24 općine. Iznosi se trenutačno kreću od 30 do 600 eura.
06:58 1 d 15.11.2026
Dom za starije uzima mlijeko i mliječne proizvode: Tjedno piju od tri do četiri jogurta
Mlijeko i mliječne proizvode osječki Dom za starije kupuje od Dukata. Treba im čak 34.600 litara mlijeka, a kupuju i više vrsta sireva.
06:57 1 d 15.11.2026