Novi tunel, obaloutvrda, 'podizanje' državne ceste: Evakuacija velikih voda za spas krških polja

Novim infrastrukturnim objektima, kao i podizanjem nivelete državne ceste oznake DC 413 namjerava se spasiti od plavljenja dva krška polja na krajnjem jugu Dalmacije. U tu svrhu pokreće se projekt Sustava zaštite od poplava na slivovima polja Rastok i Vrgorskog polja, koji je zasad u stadiju potrage za izrađivačem projektne dokumentacije. Trenutno je više mogućih varijanti rješenja zahvata kojima bi se mogao postići željeni cilj, no, naravno, treba odabrati jedno, a favorit već postoji.

Sustav zaštite od poplava na slivovima polja Rastok i Vrgorskog polja planira se zbog dugogodišnje i izražene izloženosti tog područja rizicima od poplava Prema analizama provedenima u okviru Studije izvodljivosti, ova polja su redovito zahvaćena velikim vodama, pri čemu dolazi do plavljenja poljoprivrednog zemljišta.

Kako se pokazalo, ozbiljne su posljedice takozvanih 25-godišnjih velikih voda koje trenutno uzrokuju plavljenje nekoliko stotina hektara, ovisno o primijenjenom rješenju. A kako postojeći sustav regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina ne osigurava dovoljnu razinu zaštite, javila se potreba za njegovom nadogradnjom i reorganizacijom. Projekt zaštite naručuje investitor, Hrvatske vode.

Evakuacija velikih voda

Cilj planiranog sustava je prihvat, redukcija i kontrolirana evakuacija velikih voda s područja Vrgorskog polja i polja Rastok, čime bi se smanjio opseg i trajanje poplava. U tom kontekstu sagledavaju se i hidrološke veze između ponora u jugoistočnom dijelu Vrgorskog polja i niza izvora u nizvodnom području, koji su u vrijeme velikih voda međusobno povezani podzemnim vodama. Način i smjer odvodnje vode iz polja izravno utječu na trajanje njihove maksimalne izdašnosti, zbog čega je plansko velikim vodama svakako jedno od ključnih polazišta zahvata.

Planirani sustav uključuje niz postojećih i novih građevina. Zasad su u funkciji tuneli Krotuša (Vrgorski tunel) i Baćina s pripadajućim odvodnim kanalima, razdjelna građevina u koritu Matice Vrgorske te brana Crni Vir.

U funkciju se predviđa staviti i postojeći tunel Rastok sa spojnim kanalom do Matice Vrgorske. Temeljni novi zahvat je izgradnja hidrotehničkog tunela Birina, duljine oko 3,78 kilometara, kojim bi se vode iz Vrgorskog polja odvodile prema jezeru Birina. Tunel je projektiran za mjerodavni protok od 60 kubna metra po sekundi, uz maksimalni kapacitet od 69,5 m3/s, a prate ga dovodni i odvodni kanali te betonske preljevne pregrade radi zadržavanja nanosa.

Podizanje državne ceste i različita rješenja

Sastavni dio sustava je i uređenje jezera Birina i njegovih spojnih kanala. Predviđena je zaštita obala kamenim obaloutvrdama, podizanje niveleta državne ceste D413 i opskrbne nekategorizirane ceste uz zapadnu obalu jezera, izgradnja cestovnog i pješačkog mosta preko zapadnog spojnog kanala te regulacija tog kanala. Uz to, istočni spojni kanal i korito Crne rijeke zadržavaju se u postojećim gabaritima, uz lokalne zahvate na obalama, dok se kanal Ploče planira očistiti i nadvisiti kako bi se omogućila sigurna evakuacija voda prema moru.

Ipak treba reći da je u postupku planiranja razmotreno više varijantnih rješenja zahvata. Od njih, varijanta 0 predviđa isključivo aktiviranje postojećeg tunela Rastok. Varijanta 1 uključuje izgradnju tunela Birina i sustava odvodnje jezera Birina, uz četiri podvarijante koje se razlikuju prema načinu prihvata voda iz tunela Rastok. Varijante 2 i 3 temelje se na izgradnji novih tunela Kutac i Staševica, s odvodnjom voda izravno prema moru.

Analize su pokazale da varijante s tunelima Kutac i Staševica najviše smanjuju poplavne površine, ali istodobno imaju veći utjecaj na izvore, bioraznolikost i osjetljiva morska staništa. Također, ti zahvati uključuju dulje tunele i veći građevinski opseg. Među podvarijantama varijante 1 povoljnije su ocijenjene one koje zauzimaju manje prostora i manje zahvaćaju staništa, posebno varijante 1.3 i 1.4. Kao najprihvatljivije rješenje odabrana je varijanta 1.4, koja ne predviđa izgradnju obodnog kanala te ima najmanji ukupni prostorni i okolišni zahvat.

Sad se traži izrada projekta

Planirani sustav zaštite od poplava u skladu je s Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i ugrađen je u prostorne planove Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije te gradova Vrgorca i Ploča, piše u netehničkom opisu planiranog zahvata. Sustav je u tim dokumentima definiran kao skup vodnih građevina od važnosti za državu.

Nakon objave tog dokumenta početkom 2025., u okviru daljnje pripreme projekta, 1. kolovoza 2025. godine sklopljen je ugovor s odabranom zajednicom ponuditelja Institutom za elektroprivredu i Elektroprojektom, vrijedan 117.500 tisuća eura, za izradu novelacije studijske dokumentacije sustava zaštite od poplava, s rokom trajanja od 15 mjeseci. Potom je pred sam kraj 2025. godine otvoren i postupak nabave procijenjene vrijednosti oko milijun eura za izradu projektne dokumentacije zaštite od poplava na slivovima polja Rastok i Vrgorskog polja. Hrvatske vode u tom postupku traže usluge tehničkog projektiranja u građevinarstvu za objekte niskogradnje, a rok za dostavu ponuda određen je za 6. veljače 2026. godine.