O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 14 d 13.04.2026

Dubravka Bjegović | foto: Građevinski fakultet Zagreb
Dubravka Bjegović, profesorica emerita na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, preminula je u 79. godini života. Posljednji ispraćaj omiljene profesorice održan je danas, u srijedu, u 10:40 sati na zagrebačkom krematoriju. Od nje su se oprostili kolege s faksa, piše Duje Kovačević za srednja.hr.
– Entuzijazam u istraživanju i stjecanju novih znanja kao i u prijenosu bogatog iskustva i znanja na mlađe suradnike svakako je jedna od osobina naše Dubravke. Takav pristup njegovat ćemo i dalje u Zavodu za materijale na Građevinskom fakultetu, napisali su na svojim stranicama.
Dubravka Bjegović rođena je u Novoj Gradiški 31. ožujka 1945. godine. Nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u rodnom kraju studirala je na Građevinskom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirala 1968. godine. Magistrirala je s temom ‘Mjerenje korozije armature u betonu s ugrađenim elektrodama’ na zajedničkom studiju Strojarskog fakulteta i Fakulteta kemijskog inženjerstva 1978. godine.
Doktorsku disertaciju naslova ‘Projektiranje armiranobetonskih konstrukcija u kemijski agresivnoj sredini’ obranila je 1991. godine na Građevinskom faksu. Na Građevinskom fakultetu bila je već je godinu nakon doktorata postala docentica, a kroz godine rada, nastave i istraživanja, došla je do onog najvišeg zvanja, trajne redovne profesorice, koje joj je dodijeljeno 2005. godine. Godine 2016. dobila je, potvrdom Senata zagrebačkog sveučilišta, počasnu titulu profesorica emerita.
Profesorica Bjegović bila je prva dekanica u povijesti Građevinskog fakulteta u Zagrebu, a na toj funkciji je bila u dva mandata, od 2002. do 2006. godine. Prije toga također je sjedila u upravi faksa kao prodekanica za nastavu.
Na Građevinskom fakultetu dugi je niz godina držala nastavu. Predmeti na kojima je predavala su, navode s faksa, Ispitivanje gradiva, Kvaliteta i zaštita gradiva, Osnove tehnologije betona, Teorija i tehnologija betona, Posebni betoni i tehnologije, Prefabrikati, Trajnost konstrukcijskih materijala, Tehnologija sanacija i ojačanja, Zaštita od požara, Teorija i modeliranje zaštite konstrukcija i mnogi drugi.
Osnovala je i poslijediplomski specijalistički sveučilišni studij Požarno inženjerstvo. Predavala je i na fakultetima u Osijeku i Varaždinu. Bila je prva predsjednica Vijeća tehničkog područja na Sveučilištu u Zagrebu, zamjenica pročelnika HAZU-a u znanstvenom vijeću za promet, predsjednica Stalnog odbora tehničkih znanosti pri Hrvatskoj zakladi za znanost, tajnica Odjela za građevinarstvo i geodeziju pri HATZ-u te predstavnica Ministarstva pri radnoj skupini Europske komisije za zaštitu od požara u graditeljstvu.
Pod njenim mentorstvom obranjeno je jedanaest doktorskih disertacija, osam magisterija znanosti, šest završnih specijalističkih radova te nevjerojatnih 117 diplomskih i završnih radova. Iako je većinu svoje karijere provela na faksu, njen put nije tamo započeo.
Prvi se put u struci zaposlila 1968. godine u Institutu građevinarstva Hrvatske, i tamo je radila pune 23 godine, do zaposlenja na Građevinskom faksu. Radila je u Zavodu za betonske i zidane konstrukcije kao voditeljica laboratorija za beton i laboratorija za veziva i koroziju materijala.
Sudjelovala je u projektiranju i nadziranju izvođenja radova, bilo da je novogradnja ili sanacija, na mnogim građevinama u Hrvatskoj kao što su HNK u Zagrebu, Stara Vijećnica u Zagrebu, Nuklearna elektrana Krško, most kopno – otok Pag, AB dimnjak koksare u Bakru, objekti Petrokemije u Kutini, Krški most, tvornica Plive u Zagrebu, Stadion NK Dinamo, Importanne Galerija i mnogi drugi.
Bila je prepoznata znanstvenica i u svijetu što se potvrđuje priznanjima dobivenim od stranih organizacija: Award for Outstanding and original contributions in Research in the area of Durability of Concrete od Canmet/ACI organizatora svjetske konferencije u 2003. te RILEM Fellow za 2017. od organizacije RILEM. Profesorica Dubravka Bjegović bila je vrlo produktivna i u izdavačkoj djelatnosti, autorica je ili koautorica 4 knjige i 4 sveučilišna udžbenika, 17 poglavlja u knjigama te više od 380 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u časopisima i u zbornicima konferencija.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 14 d 13.04.2026
Hrvatska i BiH pred potpisom važnog sporazuma: Južna interkonekcija ispred Turskog toka
Južna interkonekcija strateški je projekt dug 236 kilometara, a mogao bi postati ključna infrastruktura za energetsku sigurnost regije.
16:05 8 h 27.04.2026
Vlakom do broda i aviona: Najveći zadarski željeznički projekt sad je u rukama HŽ-a
Izrada studije za 'povlačenje' pruge iz centra Zadra sve do luke Gaženica bila je pothvat Zadarske županije. Sada ju preuzima HŽ Infrastruktura.
16:03 8 h 27.04.2026
Rekonstrukcija kritičnog raskrižja u Dalmaciji uključuje novi most, a imamo i detalje što je od radova obavila tvrtka s kojom je ugovor raskinut.
12:34 11 h 27.04.2026
Šunka će dobiti svoju kuću: Milijunski projekt na istoku Hrvatske spaja hranu, tradiciju i turizam
I šunka dobiva svoju kuću, i to u Starim Mikanovcima u Slavoniji. Projekt je odobren za sufinanciranje preko ITU mehanizama, s ciljem razvoja turizma.
10:31 13 h 27.04.2026
Jedan dio Zagreba mogao bi dobiti nove stambene zone, u planu i stanice za vlak
Izmjene i dopune GUP-a Sesveta trebao bi riješiti dovršene, ali i nedovršene rezidencijalne, sportsko-rekreacijske, prometne i druge zone.
07:56 1 d 26.04.2026
U poznatoj uvali u Dubrovniku u veljači 2025. došlo je do odrona stijene. Sanacija nije mogla krenuti prije rebalansa blagajne i odabira tvrtke.
07:52 1 d 26.04.2026
Kreće val uređenja plaža na jugu Hrvatske: Ronioci će pod morem imati pune ruke posla
Plaže treba redovito održavati. Novi val radova kojima će se povećati kvaliteta kupališta pred novu turističku sezonu planira se i u Dubrovniku.
10:21 2 d 25.04.2026