Od garaže na škrapi do plovila izrađenog bez nacrta, ovo su najimpresivniji projekti koji su pobijedili na natječaju portala bauštela.hr i Boscha.
14:00 5 d 19.06.2026

Dubravka Bjegović | foto: Građevinski fakultet Zagreb
Dubravka Bjegović, profesorica emerita na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, preminula je u 79. godini života. Posljednji ispraćaj omiljene profesorice održan je danas, u srijedu, u 10:40 sati na zagrebačkom krematoriju. Od nje su se oprostili kolege s faksa, piše Duje Kovačević za srednja.hr.
– Entuzijazam u istraživanju i stjecanju novih znanja kao i u prijenosu bogatog iskustva i znanja na mlađe suradnike svakako je jedna od osobina naše Dubravke. Takav pristup njegovat ćemo i dalje u Zavodu za materijale na Građevinskom fakultetu, napisali su na svojim stranicama.
Dubravka Bjegović rođena je u Novoj Gradiški 31. ožujka 1945. godine. Nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u rodnom kraju studirala je na Građevinskom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirala 1968. godine. Magistrirala je s temom ‘Mjerenje korozije armature u betonu s ugrađenim elektrodama’ na zajedničkom studiju Strojarskog fakulteta i Fakulteta kemijskog inženjerstva 1978. godine.
Doktorsku disertaciju naslova ‘Projektiranje armiranobetonskih konstrukcija u kemijski agresivnoj sredini’ obranila je 1991. godine na Građevinskom faksu. Na Građevinskom fakultetu bila je već je godinu nakon doktorata postala docentica, a kroz godine rada, nastave i istraživanja, došla je do onog najvišeg zvanja, trajne redovne profesorice, koje joj je dodijeljeno 2005. godine. Godine 2016. dobila je, potvrdom Senata zagrebačkog sveučilišta, počasnu titulu profesorica emerita.
Profesorica Bjegović bila je prva dekanica u povijesti Građevinskog fakulteta u Zagrebu, a na toj funkciji je bila u dva mandata, od 2002. do 2006. godine. Prije toga također je sjedila u upravi faksa kao prodekanica za nastavu.
Na Građevinskom fakultetu dugi je niz godina držala nastavu. Predmeti na kojima je predavala su, navode s faksa, Ispitivanje gradiva, Kvaliteta i zaštita gradiva, Osnove tehnologije betona, Teorija i tehnologija betona, Posebni betoni i tehnologije, Prefabrikati, Trajnost konstrukcijskih materijala, Tehnologija sanacija i ojačanja, Zaštita od požara, Teorija i modeliranje zaštite konstrukcija i mnogi drugi.
Osnovala je i poslijediplomski specijalistički sveučilišni studij Požarno inženjerstvo. Predavala je i na fakultetima u Osijeku i Varaždinu. Bila je prva predsjednica Vijeća tehničkog područja na Sveučilištu u Zagrebu, zamjenica pročelnika HAZU-a u znanstvenom vijeću za promet, predsjednica Stalnog odbora tehničkih znanosti pri Hrvatskoj zakladi za znanost, tajnica Odjela za građevinarstvo i geodeziju pri HATZ-u te predstavnica Ministarstva pri radnoj skupini Europske komisije za zaštitu od požara u graditeljstvu.
Pod njenim mentorstvom obranjeno je jedanaest doktorskih disertacija, osam magisterija znanosti, šest završnih specijalističkih radova te nevjerojatnih 117 diplomskih i završnih radova. Iako je većinu svoje karijere provela na faksu, njen put nije tamo započeo.
Prvi se put u struci zaposlila 1968. godine u Institutu građevinarstva Hrvatske, i tamo je radila pune 23 godine, do zaposlenja na Građevinskom faksu. Radila je u Zavodu za betonske i zidane konstrukcije kao voditeljica laboratorija za beton i laboratorija za veziva i koroziju materijala.
Sudjelovala je u projektiranju i nadziranju izvođenja radova, bilo da je novogradnja ili sanacija, na mnogim građevinama u Hrvatskoj kao što su HNK u Zagrebu, Stara Vijećnica u Zagrebu, Nuklearna elektrana Krško, most kopno – otok Pag, AB dimnjak koksare u Bakru, objekti Petrokemije u Kutini, Krški most, tvornica Plive u Zagrebu, Stadion NK Dinamo, Importanne Galerija i mnogi drugi.
Bila je prepoznata znanstvenica i u svijetu što se potvrđuje priznanjima dobivenim od stranih organizacija: Award for Outstanding and original contributions in Research in the area of Durability of Concrete od Canmet/ACI organizatora svjetske konferencije u 2003. te RILEM Fellow za 2017. od organizacije RILEM. Profesorica Dubravka Bjegović bila je vrlo produktivna i u izdavačkoj djelatnosti, autorica je ili koautorica 4 knjige i 4 sveučilišna udžbenika, 17 poglavlja u knjigama te više od 380 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u časopisima i u zbornicima konferencija.
Od garaže na škrapi do plovila izrađenog bez nacrta, ovo su najimpresivniji projekti koji su pobijedili na natječaju portala bauštela.hr i Boscha.
14:00 5 d 19.06.2026
Čitajte bauštela.hr cijelo ljeto uz posebnu cijenu: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:10 23 h 24.06.2026
Hrvatske ceste traže izvođača za održavanje sutava koji osiguravaju protok zraka i kontrolu dima u slučaju požara. Znamo lokacije.
16:15 16 h 24.06.2026
Ako se nešto planiralo 50 godina kao ovaj most, sigurno je užasno važno: 'Veselim se, kako ne!'
Jedan od ocjenjivača, točnije predsjednik imenovanog ocjenjivačkog suda za novo tehničko-oblikovno rješenje Jarunskog mosta priča o važnosti projekta.
16:11 16 h 24.06.2026
Kraj ljetnim kolonama kroz dalmatinsko naselje! Planira se obilaznica s četiri trake i dva vijadukta
Ministarstvo je pokrenulo zahtjev za provedbu procjene utjecaj na okoliš, što znači da je projekt koračić bliže realizaciji.
10:59 21 h 24.06.2026
Najpoznatije zagrebačke stube sada su neprepoznatljive! Bauštelci su sve 'pozlatili'
Nakon rekonstrukcije vrijedne 1,7 milijuna eura otvorene su Schlosserove stube, jedna od važnih pješačkih veza u središtu Zagreba.
16:18 1 d 23.06.2026
Nova obala pred Modrićevom kućom: Nakon postavljanja cijevi, duž 340 metara sve će se promijeniti
Pred ljetnom rezidencijom Luke Modrića u zadarskom naselju Kožino sprema se preuređenje obalnog pojasa. Dodat će se zelenilo i urbanu opremu.
12:17 1 d 23.06.2026
Posao druge faze rekonstrukcije koji je upravo završen vrijedan je 6.670.000 eura, a izvela su ga Projektgradnja plus i Osijek-Koteks.
10:26 1 d 23.06.2026