Hidroelektrana zauvijek mijenja gornji tok Drine: Kompleksna gradnja koštat će stotine milijuna eura

U Crnoj Gori održana je javna rasprava o nacrtu Studije utjecaja na životnu sredinu za hidroelektranu Buk Bijela, ključnom dokumentu u postupku prekogranične procjene utjecaja prema ESPOO konvenciji. Projekt razvija društvo HES Gornja Drina, uz sudjelovanje elektroenergetskih poduzeća iz Srbije i Republike Srpske, a instalirana snaga planirane elektrane iznosi oko 118 MW.

Prema podacima iz nacrta Studije, riječ je o složenom hidrotehničkom zahvatu koji uključuje izgradnju brane, akumulacije i prateće energetske infrastrukture na gornjem toku rijeke Drine. Ukupna investicija procjenjuje se na nekoliko stotina milijuna eura, u okviru šireg sustava hidroelektrana Gornja Drina.

Projekt ima regionalni značaj jer doprinosi stabilnosti elektroenergetskog sustava jugoistočne Europe, što posredno utječe i na hrvatsko tržište električne energije. Nacrt Studije zaključuje da je zahvat izvediv uz primjenu definiranih mjera zaštite okoliša, ali istodobno identificira niz tehničkih i okolišnih izazova koji su bili u središtu javne rasprave.

hidroelektrana Buk Bijela | foto: screen shot Studija utjecaja na životnu sredinu za HE Buk Bijela

Građevinski izazovi

Prema nacrtu Studije, realizacija projekta Buk Bijela podrazumijeva izvođenje opsežnih građevinskih radova u koritu rijeke Drine i njezinom neposrednom okruženju, što predstavlja jedan od ključnih tehničkih izazova. Planirana je izgradnja betonske brane s pripadajućim hidrotehničkim objektima te formiranje akumulacijskog jezera dužine približno 11 kilometara, što zahtijeva precizno faziranje radova i kontrolu vodnog režima tijekom gradnje.

Studija detaljno opisuje organizaciju gradilišta, uključujući izgradnju privremenih pristupnih cesta, manipulativnih površina i objekata za smještaj opreme i materijala. Poseban naglasak stavljen je na radove u vodotoku, gdje je potrebno osigurati privremeno preusmjeravanje toka i zaštitu gradilišta od visokih voda.

Težak teren

Također se ističe potreba za stabilizacijom kosina i zaštitom obala od erozije, s obzirom na geomorfološke karakteristike kanjonskog područja. Upravljanje sedimentom prepoznato je kao jedan od ključnih tehničkih zadataka, kako tijekom izgradnje, tako i u fazi eksploatacije.

Logistički aspekt dodatno je otežan ograničenom pristupačnošću lokacije, zbog čega Studija predviđa faznu organizaciju transporta i dopreme materijala. U cjelini, dokument jasno pokazuje da je riječ o projektu koji zahtijeva visoku razinu inženjerske koordinacije i primjenu specijaliziranih građevinskih tehnologija.

hidroelektrana Buk Bijela | foto: screen shot Studija utjecaja na životnu sredinu za HE Buk Bijela

Trajne promjene riječnog sustava

Nacrt Studije sustavno analizira utjecaje projekta na okoliš, razdvajajući fazu izgradnje i fazu korištenja hidroelektrane. Tijekom gradnje očekuju se privremeni utjecaji poput povećane razine buke, emisije prašine te lokalnih poremećaja u vodotoku uslijed izvođenja radova.

U fazi eksploatacije, ključni utjecaji odnose se na promjenu hidromorfoloških karakteristika rijeke, uključujući usporavanje toka i formiranje akumulacije. Studija posebno naglašava utjecaj na vodene ekosustave, uključujući promjene u sastavu i kretanju ribljih populacija. Kao odgovor na te utjecaje predviđene su mjere zaštite, poput osiguravanja ekološkog protoka, tehničkih rješenja za prolaz ribe te kontinuiranog monitoringa kvalitete vode.

Dokument zaključuje da se, uz dosljednu provedbu predviđenih mjera, negativni utjecaji mogu svesti na prihvatljivu razinu. Istodobno, prepoznaje se da će određene promjene, osobito u morfologiji riječnog korita, biti trajne. Upravo taj balans između energetskog iskorištavanja i očuvanja prirodnih procesa predstavlja jedno od ključnih pitanja u ocjeni projekta.

hidroelektrana Buk Bijela | foto: screen shot Studija utjecaja na životnu sredinu za HE Buk Bijela

Prekogranični aspekt i učinak

Poseban dio nacrta Studije posvećen je prekograničnim utjecajima, s obzirom na blizinu državne granice i povezanost riječnih sustava. Analize pokazuju da projekt ne bi trebao imati značajan negativan utjecaj na teritorij Crne Gore, uključujući nizvodne dionice i zaštićena područja.

Međutim, ističe se potrebu kontinuiranog praćenja hidroloških parametara kako bi se osigurala stabilnost sustava u prekograničnom kontekstu. Također se razmatraju kumulativni učinci u sklopu planiranog sustava Gornja Drina, budući da Buk Bijela nije izolirani zahvat, već dio šireg energetskog koncepta.

U tom smislu, prepoznato je da bi kombinirani učinci više hidroelektrana mogli imati izraženiji utjecaj na riječnu dinamiku nego pojedinačni projekt. Upravo to pitanje bilo je jedno od najčešće isticanih tijekom javne rasprave.

Daljnji postupak uključuje analizu pristiglih primjedbi i moguće dorade Studije, što će biti ključno za konačnu ocjenu prihvatljivosti zahvata. Time Buk Bijela ostaje primjer projekta u kojem se tehnička izvedivost izravno prepliće s okolišnim i prekograničnim pitanjima.

hidroelektrana Buk Bijela | foto: screen shot Studija utjecaja na životnu sredinu za HE Buk Bijela