Tone građevinski sektor: Statistika ne laže, lani u ovo vrijeme izdano 25% više građevinskih dozvola

U veljači 2026. u Hrvatskoj su izdane ukupno 722 građevinske dozvole, što predstavlja značajan pad od 25,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Negativan trend vidljiv je i na razini prva dva mjeseca, gdje je broj izdanih dozvola manji za čak 35,1 posto u usporedbi s istim razdobljem 2025. godine, najnoviji su podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Unatoč tome, brojke pokazuju da građevinski sektor i dalje generira znatan broj projekata, osobito u segmentu stanogradnje. Dominantan udio dozvola i dalje se odnosi na zgrade, dok su ostale građevine zastupljene u znatno manjoj mjeri. Dok struktura izdanih dozvola ukazuje i na prevlast novogradnje u odnosu na rekonstrukcije.

Dominacija zgrada i novogradnje

Prema vrstama građevina, čak 90 posto izdanih dozvola u veljači odnosi se na zgrade, dok preostalih 10 posto otpada na 'ostale građevine'. Ovakav omjer potvrđuje kontinuiranu orijentaciju investitora prema izgradnji objekata za stanovanje i poslovne svrhe.

Kada je riječ o vrstama radova, novogradnja čini 80,2 posto svih izdanih dozvola, dok rekonstrukcije sudjeluju s 19,8 posto. To pokazuje da se tržište više oslanja na nove projekte nego na obnovu postojećih objekata što sugerira kako blagodati sanacija nakon potresa za građevinski sektor jenjavaju.

Ukupna predviđena vrijednost radova u veljači iznosi 481,2 milijuna eura, pri čemu se najveći dio odnosi na zgrade. Od toga je za novogradnju predviđeno 347,2 milijuna eura, dok rekonstrukcije čine 134,1 milijun eura.

Ovi podaci naizgled ukazuju na značajnu investicijsku aktivnost, unatoč smanjenju broja dozvola. U prva dva mjeseca 2026. ukupna vrijednost radova dosegnula je 882,2 milijuna eura. No, ako se u ovaj kontekst stavi rast cijena rada i građevinskog materijala jasno je da sektor usporava.

DZS statistika | foto: DZS

Stanogradnja i stanovi

Na temelju izdanih dozvola u veljači predviđena je izgradnja 1.266 stanova, s prosječnom površinom od 93,6 četvornih metara. Većina tih stanova planirana je u novim zgradama, što dodatno potvrđuje dominaciju novogradnje.

Najveći broj stanova nalazi se u stambenim zgradama s tri i više stanova, što ukazuje na trend izgradnje višestambenih objekata. Prema strukturi, najzastupljeniji su trosobni stanovi (400), zatim dvosobni (333) i četverosobni (292). Manji broj čine jednosobni i veći, luksuzniji stanovi.

Stanovi dobiveni rekonstrukcijama i prenamjenama čine znatno manji udio u ukupnoj ponudi. Ukupna korisna površina planiranih stanova iznosi 118 539 četvornih metara. Ovi podaci sugeriraju stabilnu potražnju za srednje velikim stanovima. Također, vidljivo je da se investitori prilagođavaju potrebama tržišta, koje favorizira funkcionalne obiteljske stanove.

DZS statistika | foto: DZS

Struktura zgrada i namjena

U veljači je izdano 650 dozvola za zgrade, od čega se 523 odnose na nove objekte. Među njima dominiraju stambene zgrade, kojih je 449, dok je nestambenih 74. Unutar stambenih zgrada najviše je onih s jednim stanom (281), ali značajan broj čine i višestambene zgrade.

Nestambeni segment uključuje raznolike objekte poput industrijskih zgrada, skladišta, trgovačkih prostora i objekata za javne usluge. Posebno se ističu industrijske zgrade i skladišta, što upućuje na gospodarsku aktivnost izvan stambenog sektora.

Zabilježena je i izgradnja hotela, uredskih prostora te objekata za obrazovanje i zdravstvo. Dogradnje i nadogradnje također čine dio aktivnosti, s ukupno 65 dozvola. Prenamjene i ostale rekonstrukcije dodatno doprinose ukupnoj slici građevinskog sektora. Ovakva raznolikost pokazuje da se građevinski sektor ne oslanja isključivo na stanogradnju, već obuhvaća širok spektar projekata.

DZS statistika | foto: DZS