Novosti Preinake naftne infrastrukture u srcu Hrvatske: Planiraju se nove trase i uklanjanje dijela koridora

Preinake naftne infrastrukture u srcu Hrvatske: Planiraju se nove trase i uklanjanje dijela koridora

Luka Bumbak
Luka Bumbak

16. svibanj 2026.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu
Preinake naftne infrastrukture u srcu Hrvatske: Planiraju se nove trase i uklanjanje dijela koridora

bušotina Kutina, ilustracija | Foto: Sisačko-moslavačka županija, eojn

Cilj izmjena nije širenje eksploatacije na nova područja, već prilagodba postojećeg projekta prostoru i okolišu.

Na području između Kutine, Lipovljana i okolnih naselja već godinama postoji razgranat sustav eksploatacije nafte i plina. Iako ga većina stanovnika gotovo i ne primjećuje u svakodnevnom životu, riječ je o velikoj mreži bušotina, cjevovoda i sabirnih stanica koja povezuje istražna područja s postojećom energetskom infrastrukturom.

Upravo taj sustav sada ulazi u novu fazu prilagodbe jer se planiraju izmjene dijela trasa cjevovoda na eksploatacijskom polju ugljikovodika Kutina. Cilj izmjena nije širenje eksploatacije na nova područja, već prilagodba postojećeg projekta prostoru i okolišu kako bi se infrastruktura bolje uklopila u teren te smanjio zahvat u osjetljivija prirodna područja. Zbog toga je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pokrenulo postupak procjene mogućeg utjecaja zahvata na okoliš, prirodu i lokalnu zajednicu.

Izmjene trase i novi cjevovodi

Projekt provodi tvrtka Vermilion Zagreb Exploration, a izmjene se odnose na izgradnju dvaju novih obilaznih cjevovoda i uklanjanje dijela ranije planirane trase između bušotinskih prostora Gojlo-1 Jug i Gojlo-1 Istok. Prema elaboratu zaštite okoliša, prvi obilazni cjevovod bit će dug oko 795 metara te će biti smješten južnije od postojeće trase koja se planira ukinuti. Upravo je ta promjena važna jer nova ruta u manjoj mjeri prolazi kroz šumsko područje, čime se pokušava smanjiti utjecaj na prirodna staništa i krajobraz. Drugi obilazni cjevovod, dug oko 1,2 kilometra, povezivat će postojeće trase na području Lipovljana te omogućiti učinkovitiji i sigurniji transport nafte i plina prema postojećim sustavima INA-e i Plinacroa.

Eksploatacijsko polje Kutina zamišljeno je kao jedinstven sustav koji povezuje desetke bušotina, centralne sabirne stanice i mrežu priključnih i otpremnih cjevovoda ukupne duljine oko 62 kilometra. Cjevovodi služe za transport nafte, plina, kondenzata i drugih pratećih tvari od bušotina prema mjernim i transportnim sustavima. U slučaju komercijalno isplativih količina nafte i plina, cjelokupna infrastruktura omogućit će povezivanje s postojećim energetskim postrojenjima i daljnji transport energenata.

bušotina Kutina, ilustracija | Foto: Sisačko-moslavačka županija, eojn

Zaštita okoliša i način izvođenja radova

Velika pažnja u elaboratu posvećena je načinu izvođenja radova kako bi se što više zaštitio okoliš. Veći dio planiranih trasa prolazi preko poljoprivrednog zemljišta, dok manji dio zahvaća šumske površine. Kod prelaska ispod rijeka, kanala i vodotoka planiraju se metode bušenja ispod korita kako bi se izbjeglo zadiranje u same vodotokove i smanjio rizik od onečišćenja ili narušavanja prirodnih procesa. Tijekom gradnje koristit će se radni pojasevi širine između devet i dvanaest metara, unutar kojih će se odvijati iskopi, polaganje cijevi i pristup građevinskoj mehanizaciji. Nakon završetka radova teren će se sanirati, a trajni pojas održavanja bit će sveden na minimalnu potrebnu širinu.

Stručnjaci koji su izrađivali elaborat analizirali su moguće utjecaje projekta na gotovo sve sastavnice okoliša - od voda, tla i kvalitete zraka pa do krajobraza, bioraznolikosti i života lokalnog stanovništva. Naglasak je stavljen i na klimatske promjene jer podaci pokazuju da je područje Siska i šire okolice posljednjih desetljeća izloženo rastu prosječnih temperatura i promjenama u količinama oborina. U elaboratu se navodi kako se u budućnosti očekuje daljnji rast temperatura, zbog čega se pri planiranju infrastrukture uzimaju u obzir i potencijalni klimatski rizici poput toplinskih valova, obilnih oborina ili poplava. Analize kvalitete zraka pokazuju da je stanje uglavnom zadovoljavajuće, iako su u industrijskoj zoni povremeno zabilježena povećanja određenih lebdećih čestica i prizemnog ozona.

bušotina Kutina, ilustracija | Foto: Sisačko-moslavačka županija, eojn

Uključivanje javnosti 

Iako se prema dosadašnjim procjenama očekuje da će najveći dio utjecaja biti privremen i vezan uz samu fazu izvođenja radova, Ministarstvo kroz ovaj postupak želi dodatno provjeriti jesu li planirane mjere zaštite dovoljne i postoji li potreba za provođenjem cjelovite studije utjecaja na okoliš.

U postupak su uključena brojna nadležna tijela, institucije i stručne službe, ali i lokalna zajednica. Građani i zainteresirana javnost imaju mogućnost dostaviti svoje primjedbe i mišljenja Ministarstvu u roku od 30 dana od objave informacije. Time se želi osigurati transparentnost procesa i omogućiti da svaka buduća izmjena na eksploatacijskom polju Kutina bude provedena uz što manji utjecaj na okoliš i uz uključivanje ljudi koji na tom području žive i rade.