Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

Uvođenje Eura, ilustracija | Foto: Unsplash, Facebook, vlada.hr, HRT/Screesnhot
Uz premijera i ministre bio je i guverner HNB-a, Boris Vujčić. Objavili su i Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Premijer je rekao kako su schengenski prostor i europrostor jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska treba pristupiti. Europrostoru Hrvatska pristupa jer imamo euroiziranu ekonomiju jer 70 posto prihoda turizma dolazi od turista upravo država članica. Uz to su oročene štednje i krediti u toj valuti. Da bi ulazak u taj prostor bio obavljen ‘korektno i na pravilan način’, bitno da da se građani informiraju na vrijeme, cilj je da prilagodba ide nesmetano i da se omogući funkcioniranje gospodarstva.
– Danas godinu dana – 17. siječnja jedino platno sredstvo u Hrvatskoj je euro. To je vrlo važno da shvatimo brzinu okončanja ovog procesa. Danas godinu dana kad budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo eurima, rekao je premijer Plenković na pressici.
Napomenuo je kako prihvaćanjem eura sve što je u kunama u bankama će se automatski pretvoriti u eure. Kako kaže, riječ je o automatizmu. Kada je u pitanju isticanje cijena u eurima i kunama, rekao je kako će cijene još godinu dana odnosno cijelu 2023. biti istaknute i u kunama i eurima. Dvostruko isticanje cijena počet će u rujnu ove godine i trajat će i cijelu sljedeću godinu.
– Svi će moći u bankama, Fini i pošti zamijeniti kune za eure. Proces tranzicije će nakon uvođenja trajati još godinu dana. Dodatni element je da će nakon tog roka zauvijek građani moći svoje kune donijeti u HNB i za pet, 10 godina… besplatno zamijeniti novčanice kune u eure, rekao je Plenković.
Od 5. rujna će dualno prikazivanje cijena biti obavezno, istaknuo je ministar Marić, a dobrovoljno trgovci mogu krenuti i ranije, a postoji nekoliko iznimki od dvostrukog iskazivanja cijena. Na primjer, automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, predmeti koji su unaprijed otisnuti… Ipak, račun mora biti iskazan i u kunama i u eurima. Razlog tome je veliki broj artikala na malom području, poput kioska.
Maksimalni iznos novčanica ili kovanica koje je moguće zamijeniti po jednoj transakciji je sto, nakon čega je moguća neka naknada. I na isplatnim listama plaća će neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima. Niz tijela nadzirat će ovo dualno isticanje cijena. Ministar je pozvao građane da budu aktivni u javnom savjetovanju.
Ministar financija komentirao je i možemo li očekivati dodatni rast cijena zbog uvođenja eura.
-Kad gledamo komunikaciju s građanima i kada gledamo iskustva drugih zemalja, upravo strah od dodatnog pritiska i zaokruživanje cijena je onaj koji naglašavam kao najvažniji i najveći. Radili smo analize, pokazalo se da je taj efekt bio jednokratan, u prvoj godini na prosječnoj razini 0,02 postotna boda, objasnio je ministar Marić.
Rekao je da će aktivirati niz mehanizama da bi se spriječio dodatni, neopravdani rast cijena.
– Sve ćemo učiniti da tog neopravdanog povećanja cijena ne bude, odnosno da ga bude što manje, da lovci u mutnom ne ulove, komentirao je i dodao kako su pozitivni efekti veći i značajniji.
Guverner HNB-a Boris Vujčić također je komentirao utjecaj uvođenja eura na inflaciju. Konstatirao je da je ‘trošak na inflaciju možda najveći.’
-Mi držimo tečaj fiksnim već od 1993., 1994. godine, ne možemo aktivno koristiti tečaj kod inflacije. Ne možemo dopustiti ni da depricira ni da apricira, nemate izbora, morate držati taj tečaj fiksim. Što se tiče inflacije, imamo primjere iz drugih zemalja da je inflacija porasla od 0.2 do 0.4 posto. Ove godine to neće biti veliko, kod nas je inflacija iz drugih razloga, rekao je guverner.
Dodao je da će učinak uvođenja eura na inflaciju ove godine biti manji od deset posto, a prokomentirao je i neopravdani rast cijena.
– Ako vidite da vam netko drugi diže cijene, odite kod nekog drugog, netko drugi neće, tamo gdje postoji konkurencija. Odite, birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena, rekao je Vujčić.
Guverner očekuje da će građani u banke u sljedećem razdoblju staviti oko 36 milijardi kuna.
Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača izradio je dokument Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom s ciljem pravovremenog informiranja gospodarstvenika o pripremama koje je potrebno provesti u postupku uvođenja eura kao nacionalne valute. Dokument sadrži detaljne informacije o prilagodbama koje očekuju gospodarstvenike, o vremenskom okviru uvođenja eura te upućuje na izazove koji se mogu pojaviti u provedbi planiranih mjera.
Smjernice su pripremljene kroz opsežne konzultacije s udruženjima poslovnih subjekata i pojedinačnim trgovačkim društvima i ne predstavlja službeno tumačenje pravnih odredbi te je podložan promjenama stupanjem na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Pročitajte ga ovdje:
Osim Smjernica, od ponedjeljka je omogućeno i e-savjetovanje u kojem možete i sami sudjelovati.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Arheološki terenski pregled obavezna je usluga prilikom izgradnje novih kilometara autoceste A7. Radit će se na kompletnoj dionici s novim tunelima.
11:56 13 h 13.09.2026
Stiže omiljeni jesenski događaj: U ove kuće i zgrade u Zagrebu moć će se besplatno zaviriti
Iza ugla je dolazak jeseni, ali i još jednog Festivala Open House u Zagrebu. Nova 'sezona' donosi 38 novih lokacija za obići, tema je urbanizam.
11:56 13 h 13.09.2026
Na desecima lokacija čistit će se separatori, zbrinjavati otpad te provjeravati njihova vodonepropusnost i ispravnost.
11:55 13 h 13.09.2026
Izmjene Zakona o obrtu donose niz novosti važnih za majstore i građevinske izvođače. Imamo sve detalje.
11:55 13 h 13.09.2026
Na krajnjem jugu RH nalaze se napušteni bunkeri i tvrđava koja čeka bolje dane i novu namjenu. U međuvremenu se vode postupci povrata imovine.
11:53 13 h 13.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 13 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 13 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 15 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 15 h 13.09.2026