Zahtjevna bauštela ispod Male Neretve: Gradi se milijunski sifon ispod korita, na čekanju još od 1975.

Hrvatske vode krenule su s pripremom realizacije zanimljivog i zahtjevnog projekta. Riječ je o konstrukciji sifona ispod Male Neretve i prilagodbi okna unutar granice obuhvata zahvata složene građevine Sustav navodnjavanja Donja Neretva – Podsustav Opuzen. Zahvat je planiran na području od Vidrica do odvodnog kanalskog sustava područja Glog, a u svrhu kompletiranja postojećeg sustava odvodnje područja Vidrice.

Projekt se nalazi u fazi javnog savjetovanja koje traje do 27. listopada ove godine, a nakon kojega slijedi raspisivanje natječaja za izvođača radova. Početna vrijednost posla iznosi 2,3 milijuna eura.

Ističe se kako je projekt sifona i cjevovoda od Vidrica do Gloga izrađen je kao rješenje osiguranja zadovoljavajuće kvalitete voda u donjem toku Male Neretve koji bi se koristili u ljetnom režimu rada za evakuaciju zaslanjenih voda od Vidrica do odvodnog kanalskog sustava područja Glog. A ono što ga čini zanimljivim nije toliko njegova veličina koliko složenost izvedbe. Cjevovod se mora položiti ispod riječnog korita, u uvjetima visokih podzemnih voda i nepovoljnog temeljnog tla, zbog čega su potrebni posebni postupci iskopa, stabilizacije podloge i polaganja cijevi.

Čak 976 hektara zaslanjeno

Na širem području Donje Neretve, od Metkovića prema moru, od ukupno 4.193 hektara poljoprivrednih površina, na 976 hektara tlo je većim dijelom zaslanjeno, što čini 23% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta Donje Neretve, a na 3.217 hektara tlo je djelomično zaslanjeno.

Osnovni cilj projekta Sustava za distribuciju nezaslanjene vode kao etape II provedbe projekta zaštite od zaslanjivanja tala i voda područja Donje Neretve je smanjivanje zaslanjivanja tala i voda na području Donje Neretve (Etapa I i Etapa II). Osnovni cilj ovog Projekta je osiguranje zadovoljavajuće kvalitete voda u donjem toku Male Neretve. Za to je potrebno izgraditi hidromelioracijski sustav područja Vidrice, odnosno izgraditi predviđeni sifon ispod Male Neretve i pripadajući cjevovod od područja Vidrice do Gloga koji bi se koristili u ljetnom režimu rada za evakuaciju zaslanjene vode od Vidrica do odvodnog kanalskog sustava područja Glog.

sifon ispod Male Neretve | foto: screens shot EOJN

Kako će funkcionirati sifon

Sifon ispod Male Neretve zapravo je veliki podzemni cjevovod kojim će se zaslanjena voda s područja Vidrice preusmjeravati na drugu stranu rijeke, bez miješanja sa slatkom vodom koja se koristi za navodnjavanje. Naime, postojeća crpna stanica Prag trenutačno ispumpava zaslanjenu vodu iz poljoprivrednog područja i ispušta je izravno u Malu Neretvu, što je posebno problematično tijekom ljeta kada rijeka služi kao rezervoar slatke vode.

Izgradnjom sifona zaslanjena voda više se neće ispuštati u rijeku, nego će se cjevovodom provoditi ispod njezina korita, a zatim nastaviti prema odvodnom kanalskom sustavu Glog. Riječ je o sustavu u kojem se cjevovod spušta ispod riječne prepreke i potom ponovno uzdiže, dok se protok vode osigurava tlakom crpnog sustava. Time će se omogućiti odvodnja zaslanjene vode s područja Vidrice, uz istodobno očuvanje kvalitete vode Male Neretve namijenjene navodnjavanju.

sifon ispod Male Neretve | foto: screens shot EOJN

Lokacija

Projekt će se izvoditi na području katastarskih općina Opuzen II i Vlaka-Tuštevac, na zemljištu koje su prethodno otkupile Hrvatske vode. Riječ je o području Vidrice, smještenom na lijevoj obali Male Neretve, jugozapadno od Opuzena, između riječnog korita i obronaka krškog grebena Šibenice. Do sredine 70-ih godina prošlog stoljeća veći dio ovog prostora zauzimala je močvara, dok se danas uglavnom koristi kao poljoprivredno zemljište, djelomično zaštićeno od poplava nasipima i kanalima.

Područje Vidrice, površine veće od 500 hektara, od izvorskih i brdskih voda štiti sustav obodnog kanala i nasipa duljine pet kilometara. Njime se prikupljaju vode od Lovorja do jezera Mihalj, koje se potom rukavcem Rečina odvode u Malu Neretvu. Zbog niskog terena, slanih izvora i visoke razine podzemnih voda nužno je kontinuirano crpljenje viška vode. Postojeći sustav uključuje crpnu stanicu Prag, ali ne i sifon predviđen još projektom iz 70-ih godina, zbog čega se zaslanjene vode danas ispuštaju izravno u Malu Neretvu, upravo tijekom ljeta kada se ona koristi kao rezervoar slatke vode za navodnjavanje.

sifon ispod Male Neretve | foto: screens shot EOJN

Sifon ispod riječnog korita

Projektom je predviđena izgradnja sifona i cjevovoda ukupne duljine 584 metra, koji će povezivati postojeću razdjelnu građevinu kod crpne stanice Prag s odvodnim kanalom u Glogačkom jezeru. Najzahtjevniji dio zahvata bit će izgradnja 75 metara dugog sifonskog prijelaza ispod Male Neretve, za koji će se koristiti polietilenske cijevi promjera 1.000 milimetara.

Cjevovod će biti položen ispod riječnog korita, na dubini od približno pet metara, a većina radova izvodit će se pod vodom, uz korištenje plovnog bagera, refulera ili bagera s poteznom košarom smještenog na obali. Iskopani rov imat će širinu dna od pet metara, a cijevi će se polagati na posebno pripremljenu posteljicu debljine 50 centimetara.

Izazovi gradnje na nestabilnom tlu

Posebnu pozornost projektanti su posvetili geotehničkim uvjetima jer temeljno tlo na trasi cjevovoda ima nepovoljne karakteristike, a dodatne poteškoće predstavljaju visoka razina podzemnih voda i njegova stišljivost. Zbog toga će se prije polaganja cjevovoda izvesti nasip za predopterećenje temeljnog tla, nakon čega je predviđeno najmanje 20 dana konsolidacije i praćenja slijeganja. Tek nakon provjere stabilnosti moći će započeti iskop rova za ugradnju cijevi.

Tijekom radova bit će potrebno kontinuirano crpiti podzemnu vodu kako bi se omogućilo pravilno zbijanje kamenog materijala, dok će se stabilnost iskopa na pojedinim dionicama osiguravati čeličnim talpama. Projektom je predviđen i stalni geotehnički nadzor koji će pratiti stanje temeljnog tla, slijeganje nasipa i pojedine faze gradnje.

sifon ispod Male Neretve | foto: screens shot EOJN

Posebna tehnologija polaganja cijevi

Za stabilizaciju dna riječnog korita predviđena je izvedba takozvanog fašinskog madraca, konstrukcije koja kombinira geotekstil, geomrežu, fašinske elemente i kameni materijal. Kao alternativno rješenje dopuštena je primjena Reno madraca od dvostruko uvijene galvanizirane žičane mreže ispunjene kamenom. Nakon pripreme podloge cijevi će se spuštati u vodu i opterećivati posebnim vrećama od geotekstila ispunjenima materijalom iz iskopa, kako bi se spriječilo njihovo pomicanje i isplivavanje.

Završni dio radova uključuje zatrpavanje rova i zaštitu riječnog dna slojem drobljenog kamena debljine 40 centimetara. Dodatno će se urediti i obale Male Neretve na približno deset metara uzvodno i nizvodno od prijelaza radi zaštite od erozije.

Cjevovod, servisna cesta i kabelska infrastruktura

Nakon prolaska ispod Male Neretve cjevovod će se nastaviti desnom obalom prema Glogačkom jezeru, gdje je predviđena ugradnja poliesterskih GRP cijevi promjera 900 milimetara na približno 509 metara dugoj dionici. Uz trasu će se izgraditi makadamska servisna cesta širine 3,5 metara s okretištem za vozila, koja će omogućiti pristup objektima radi redovitog održavanja. Na završetku cjevovoda predviđena je ugradnja žablje zaklopke te izgradnja armiranobetonske bučnice za umirivanje mlaza vode prije ispuštanja u odvodni kanal.

Istodobno s izgradnjom sifona ispod Male Neretve položit će se i kabelska kanalizacija, s tri zaštitne cijevi za buduće srednjenaponske kabele i dvije cijevi za optičku komunikacijsku vezu. Kabelska infrastruktura bit će smještena paralelno s cjevovodom, na udaljenosti od 50 centimetara.

sifon ispod Male Neretve | foto: screens shot EOJN

Radovi u hidrološki povoljnom razdoblju

Prema tehničkim specifikacijama, radove na cjevovodu na desnoj obali Male Neretve potrebno je izvoditi u hidrološki povoljnijem dijelu godine, od svibnja do listopada, kada se očekuju niže razine podzemnih voda i niži vodostaji okolnih kanala. Izvođač će morati osigurati odgovarajuću tehnologiju crpljenja vode iz građevinskih jama, zaštitu postojećih vodotoka i infrastrukture te kontrolu stabilnosti privremenih konstrukcija.

Posebno je predviđeno praćenje horizontalnih i vertikalnih pomaka čeličnih potpornih konstrukcija tijekom izgradnje okna zračnog ventila. Kontrola kvalitete obuhvatit će i ispitivanja ugrađenih materijala, zbijenosti nasipa, izvedenih betonskih konstrukcija i cjevovoda.

Projekt s dugom poviješću

Zanimljivo je da izgradnja sifona predstavlja dovršetak hidromelioracijskog sustava čiji su ključni dijelovi projektirani još sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Crpna stanica Prag izgrađena je 1975. godine, a već tada je bilo predviđeno da se u ljetnom režimu rada zaslanjene vode odvode ispod Male Neretve prema Glogačkom jezeru i dalje preko crpne stanice Modrič prema moru.

Međutim, sifon nikada nije izveden pa se sustav desetljećima koristi bez tog važnog dijela infrastrukture. Novi idejni projekt izrađen je 2011. godine, a dokumentacija je naknadno mijenjana zbog geotehničkih uvjeta, položaja drugih infrastrukturnih objekata i imovinskopravnih pitanja. Najnoviji glavni projekt izradili su Projektni biro Split i Geokon-Zagreb u prosincu 2025. godine, dok je građevinska dozvola izdana u veljači 2026., a pravomoćna je postala 19. ožujka iste godine.