Hrvatski milijuni za BiH bauštelu: Susjedima s preko 30 milijuna eura gradimo most, zračnu luku i dvije ceste

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ovoga je tjedna potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković održao bilateralni sastanak s federalnom ministricom prometa i komunikacija Federacije BiH Andrijanom Katić. Glavna tema razgovora bila je realizacija infrastrukturnih projekata u području zračnog, cestovnog i željezničkog prometa, kao i planovi suradnje za nadolazeću 2027. godinu.

Ministar Butković potvrdio je nastavak 'snažne potpore' Republike Hrvatske ključnim projektima koji pridonose gospodarskom razvoju i boljoj prometnoj povezanosti, s posebnim naglaskom na projekte od vitalnog značaja za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Tako se tijekom sastanka razgovaralo o nekoliko velikih infrastrukturnih projekata, među kojima se ističu Zračna luka Mostar, prometnice Hutovo – Ravno i Vir – Aržano te izgradnja mosta preko Neretve u Čapljini.

Istražili smo detalje i vrijednost ovih projekata te koliko zapravo zadiru u hrvatski proračun. Posebno s obzirom na najavu izrečenu tijekom sastanka da se 'nove potpore nastavljaju u narednom razdoblju'.

Zračna luka Mostar

Razvoj Zračne luke Mostar jedan je od projekata koje Republika Hrvatska posljednjih godina financijski podupire, kako kroz održavanje zračnih linija tako i kroz ulaganja u infrastrukturu. Među aktualnim projektima ističe se proširenje dolaznih i odlaznih kapaciteta terminala, za koje je Hrvatska, prema priopćenju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 3. studenoga 2026., osigurala 750.000 eura. Radovi na izgradnji novog dolaznog terminala službeno su započeli 13. svibnja 2026. godine, kada su gradonačelnik Mostara Mario Kordić i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač položili kamen temeljac.

Kako navodi Grad Mostar, vrijednost radova iznosi 1,5 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno približno 767.000 eura. Završetak proširenja dolaznih i odlaznih kapaciteta očekuje se krajem veljače 2027. godine. Projekt bi trebao omogućiti prihvat većeg broja putnika i daljnji razvoj zračnog prometa. Riječ je o dijelu šireg razvojnog plana zračne luke, čiju je vrijednost gradonačelnik Kordić u veljači procijenio na 150 milijuna eura, pri čemu se taj iznos odnosi na dugoročni plan razvoja, a ne na trenutačno ugovorene radove. Hrvatska je Vlada u veljači 2026. godine za unaprjeđenje zračnog prometa u Mostaru odobrila ukupno 1,75 milijuna eura, od čega je 950.000 eura namijenjeno potpori zračnoj povezanosti, a 800.000 eura ulaganjima u infrastrukturu, opremu i sigurnost civilnog zračnog prometa.

Kako navode naše Ministarstvo i Vlada Federacije BiH, sredstva su namijenjena i održavanju redovite linije između Zagreba i Mostara. Na posljednjem sastanku ministara Butkovića i Katić razgovaralo se i o nastavku hrvatske potpore za rekonstrukciju rasvjete i komercijalnog parkirališta, no iznosi tih budućih ulaganja još nisu objavljeni. Iz dostupnih odluka također nije moguće nedvojbeno utvrditi je li 750.000 eura za proširenje terminala obuhvaćeno programom potpore od 1,75 milijuna eura ili je riječ o zasebnom financiranju.

Prometnica Hutovo – Ravno

Izgradnja i rekonstrukcija magistralne ceste M17.6 na dionici Hutovo – Ravno jedan je od financijski najvećih cestovnih projekata koje Hrvatska podupire u Bosni i Hercegovini. Riječ je o prometnici dugoj približno 16 kilometara, čijom bi se obnovom trebala poboljšati povezanost hercegovačkog zaleđa.

Ugovor o financiranju projekta u ožujku 2025. godine s hrvatskim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture potpisale su općine Ravno i Neum, kojima je za njegovu realizaciju osigurano 17,3 milijuna eura. Prema najnovijim informacijama Ministarstva, radovi su započeli u srpnju 2026. godine, izvode se prema planu, a njihov završetak očekuje se krajem 2028. godine.

Ugovorena sredstva osigurana su iz hrvatskog državnog proračuna, a njihova je raspodjela planirana kroz tri godine. Prema odluci hrvatske Vlade, za 2025. godinu predviđena su tri milijuna eura, za 2026. dodatnih osam milijuna, a za 2027. preostalih 6,3 milijuna eura. Tako je financiranje planirano zaključno s 2027. godinom, dok bi radovi trebali trajati godinu dulje. Iako je poznata ukupna vrijednost ugovorene hrvatske potpore, u dostupnim službenim priopćenjima nije navedeno koliko je novca dosad stvarno isplaćeno.

Prometnica Vir – Aržano

Drugi veliki cestovni projekt koji financira Hrvatska jest rekonstrukcija prometnice Vir – granični prijelaz Pazar Aržano, duge približno 15,5 kilometara. Njezinom obnovom trebala bi se poboljšati prometna povezanost zapadne Hercegovine s Hrvatskom, osobito na području općine Posušje. Projekt se provodi u suradnji sa Županijom Zapadnohercegovačkom, Hercegbosanskom županijom i Općinom Tomislavgrad, koje su u ožujku 2025. godine s hrvatskim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture potpisale ugovor o financiranju.

Kako stoji u priopćenju Ministarstva, za realizaciju projekta iz hrvatskog državnog proračuna osigurano je 7,5 milijuna eura. Zajedno s prometnicom Hutovo – Ravno, riječ je o hrvatskoj financijskoj potpori vrijednoj 24,8 milijuna eura.

Radovi na prometnici odvijaju se različitom dinamikom na području dviju županija. Prema najnovijem priopćenju hrvatskog Ministarstva od 3. studenoga 2026., završetak dionice u Zapadnohercegovačkoj županiji očekuje se do kraja ove godine, dok bi radovi na području Hercegbosanske županije trebali biti dovršeni do kraja 2027. godine. Tako bi se trebala završiti rekonstrukcija prometnog pravca prema graničnom prijelazu Pazar Aržano.

Za ovaj projekt treba reći da, iako je poznat ukupan iznos hrvatske financijske potpore, službeni izvori ne navode točan datum početka radova, raspodjelu sredstava između županija ni iznos dosad izvršenih isplata.

Novi most u Čapljini

Za izgradnju novog mosta preko Neretve u Čapljini Republika Hrvatska osigurala je pet milijuna eura, koliko iznosi i ukupna procijenjena vrijednost projekta s PDV-om. Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH, četiri milijuna eura predviđena su za izgradnju mosta, a preostali milijun za pristupne prometnice na obje obale rijeke. Nositelj projekta je Grad Čapljina, koji je ugovor o financiranju s hrvatskim Ministarstvom potpisao u veljači 2026. godine.

Novi most, dug približno 142 metra, planiran je na prometnoj vezi Tasovčići – Čapljina, neposredno uzvodno od postojećeg čeličnog mosta. Prema projektnoj dokumentaciji, postojeći most više ne zadovoljava suvremene prometne potrebe, a nova bi konstrukcija trebala omogućiti sigurniji i protočniji dvosmjerni promet.

Prema odluci hrvatske Vlade, financiranje projekta raspoređeno je kroz tri proračunske godine. Za 2026. predviđen je milijun eura, za 2027. tri milijuna, a za 2028. preostali milijun eura. Projektna dokumentacija je pripremljena, a Grad Čapljina u veljači je pokrenuo i postupak rješavanja imovinskopravnih odnosa na zemljištu potrebnom za gradnju. Međutim, građevinski radovi još nisu započeli.

Prema priopćenju hrvatskog Ministarstva od 3. studenoga, projekt se nalazi u fazi pripreme za pokretanje javne nabave za odabir izvođača, nakon čega će biti poznata konačna ugovorena vrijednost investicije. Iako je gradonačelnica Čapljine Iva Raguž prilikom potpisivanja ugovora najavila završetak mosta tijekom 2028. godine, precizniji rok zasad nije objavljen.

Kada se podvuče crta

Za četiri navedena projekta i povezana programa Republika Hrvatska dosad je potvrdila financijsku potporu od najmanje 31,55 milijuna eura. Najveći dio odnosi se na dvije cestovne dionice, Hutovo – Ravno i Vir – Aržano, za koje je osigurano ukupno 24,8 milijuna eura. Slijedi most u Čapljini s pet milijuna eura te program razvoja zračnog prometa u Mostaru s 1,75 milijuna eura za 2026. godinu. U navedeni zbroj nije dodatno uračunato 750.000 eura za proširenje mostarskog terminala jer iz dostupnih službenih objava nije jasno predstavlja li taj iznos zasebnu financijsku obvezu.

Ipak, treba razjasniti da navedeni iznosi ne znače da je sav novac već isplaćen. Riječ je o odobrenim ili ugovorenim sredstvima, od kojih su neka raspoređena kroz više proračunskih godina, dok se pojedini projekti još nalaze u pripremnoj fazi. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u pregledanim priopćenjima nije objavilo objedinjene podatke o dosad izvršenim isplatama za sva četiri projekta. Stoga, iako je poznato koliko je Hrvatska namijenila njihovoj realizaciji, ostaje otvoreno pitanje koliko je tog novca doista utrošeno do početka studenoga 2026. godine.