Kobilja Glava: Tunel ispod 500 kuća završen, ali njime se ne vozi, skoro milijun eura za kariku koja nedostaje

Tunel Kobilja Glava, jedan od najzahtjevnijih infrastrukturnih projekata u Sarajevu, dobiva novu financijsku injekciju. Za nastavak izgradnje tunela i spojne prometnice prema Hotonju osigurano je dodatnih 1,74 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno približno 890.000 eura.

Naime, iako su obje tunelske cijevi odavno probijene, posao još nije završen. Da bi promet konačno mogao krenuti, potrebno je dovršiti i cestovnu infrastrukturu koja će tunel povezati s magistralnom cestom M-18.

Riječ je o važnom dijelu buduće Prve transverzale, prometnice koja bi trebala rasteretiti jednu od najopterećenijih cestovnih veza između Sarajeva i Vogošće. Posebno je zanimljivo što se tunel gradi ispod gusto naseljenog područja s približno 500 stambenih objekata, što je izvođačima od samog početka predstavljalo velik građevinski izazov.

Kobilja glava | foto: foto: screen shot You Tube

Stiže novac iz više izvora

Vlada Kantona Sarajevo izmijenila je izvore financiranja projekta izgradnje tunela Kobilja Glava i prve dionice spojne prometnice prema magistralnoj cesti M-18 u Hotonju. Od ukupno osiguranih 1,74 milijuna KM, odnosno oko 890.000 eura, 900.000 KM odnosno oko 460.000 eura odnosi se na bespovratna sredstva Vlade Federacije BiH, putem Federalnog ministarstva prometa i komunikacija. Sredstva su predviđena ugovorom o financiranju zaključenim 21. svibnja 2026. godine.

Preostalih 840.000 KM, odnosno približno 430.000 eura, uključujući PDV, planirano je iz kreditnih sredstava Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te proračuna Kantona Sarajevo za 2026. godinu. Kako je navedeno u obrazloženju odluke, promjena izvora financiranja neće imati dodatni fiskalni učinak, a projekt je obuhvaćen Strategijom razvoja Kantona Sarajevo za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Tunel ispod 500 kuća

Posebnost ovog projekta je njegova lokacija, budući da tunel prolazi ispod približno 500 stambenih objekata. Radovi u takvim uvjetima zahtijevaju poseban oprez, stalnu kontrolu pomaka tla i pažljivo izvođenje iskopa kako bi se smanjio rizik od oštećenja građevina na površini. Dodatni izazov predstavljaju složeni geološki uvjeti koji su pratili izgradnju.

Tunel se sastoji od dvije cijevi, desne duljine 635 metara i lijeve duljine približno 632 metra. Radove izvodi kompanija Euro-Asfalt, a ranije objavljena vrijednost ugovorenih radova iznosila je približno 31 milijun eura. Desna tunelska cijev probijena je u kolovozu 2024. godine, dok je proboj lijeve ostvaren u siječnju 2025. godine. Time je završen jedan od najzahtjevnijih dijelova podzemnih radova, ali probijanje tunela nije značilo i kraj izgradnje.

Kobilja glava | foto: foto: screen shot You Tube

Bez ceste nema prometa

Jedan od ključnih preostalih zahvata odnosi se na izgradnju spojne prometnice koja će izlazni portal tunela povezati s magistralnom cestom M-18 u Hotonju. Upravo je taj dio projekta obuhvaćen novom odlukom o financiranju. Bez odgovarajućeg cestovnog priključka tunel ne može ostvariti svoju osnovnu funkciju, zbog čega je dovršetak spojne prometnice jednako važan kao i sama izgradnja tunelskih cijevi.

Kobilja Glava dio je Prve transverzale, velikog infrastrukturnog projekta kojim se planira povezati središte Sarajeva s Vogošćom. Buduća prometnica trebala bi se protezati od Marindvora do Jošaničke petlje u Vogošći, u ukupnoj duljini od približno 12 kilometara. Njezinim završetkom očekuje se znatno rasterećenje postojeće prometne mreže, smanjenje gužvi i brže putovanje na relaciji između Sarajeva i sjevernih prigradskih naselja.

Kobilja glava | foto: foto: screen shot You Tube

Projekt star desetljećima na čekanju

Prve transverzale seže još u osamdesete godine prošlog stoljeća, no realizacija je desetljećima nailazila na prepreke. Osim tehnički zahtjevnih građevinskih zahvata, projekt su usporavali neriješeni imovinsko-pravni odnosi, postupci izvlaštenja i sudski sporovi. Posebno složena situacija bila je na pojedinim dijelovima trase kroz gusto izgrađene sarajevske četvrti, gdje je bilo potrebno riješiti pitanje postojećih objekata i zemljišta.

Probijanje obje cijevi tunela Kobilja Glava predstavljalo je veliku prekretnicu, a novo financiranje trebalo bi omogućiti daljnje napredovanje radova na prometnom povezivanju. Ipak, službeni datum otvaranja tunela za promet nije potvrđen novom financijskom odlukom. Stanovnicima Sarajeva i Vogošće tako preostaje čekati završetak projekta koji bi, nakon desetljeća planiranja i godina izgradnje, trebao značajno promijeniti svakodnevno prometovanje ovim dijelom Bosne i Hercegovine.